Poslije duge i teške bolesti, u noći s 20. na 21. ožujka, u 74. godini života preminula je vukovarska ratna heroina Vesna Bosanac. Ova rođena Subotičanka, koja se u Vukovar doselila kao dijete, ostavila je neizbrisiv trag u modernoj povijesti tog grada i njezino se ime uvijek izgovara s poštovanjem zbog svega što je činila i radila tijekom ratnih mjeseci. Inače specijalistica pedijatrije, Bosanac je u srpnju 1991. godine, kada je agresija na Hrvatsku već započela, imenovana ravnateljicom tadašnjeg Medicinskog centra Vukovar.
U razgovorima s novinarima često je govorila kako nije mogla ni sanjati što je sve očekuje tijekom tromjesečne opsade Vukovara, ali i da je bila svjesna rata koji je pred vratima te da je činila konkretne korake kako bi bolnica spremna dočekala početak agresije. Cijelo vrijeme opsade Vukovara Bosanac je provela u tamošnjoj bolnici gdje je zajedno s ostalim liječnicima činila nadljudske napore kako bi pomagala ranjenima i bolesnima. Podrum vukovarske bolnice u to vrijeme postao je jedno od najvećih skloništa za Vukovarce u kojemu je spas potražilo na stotine građana o kojima su se skrbili doktorica Bosanac i njezini suradnici.
Tri tjedna u zatvoru
Uz nekoliko starijih i već iskusnih liječnika, među medicinskim osobljem vukovarske bolnice bila je i liječnica Mirjana Semenić Rutko koja je diplomirala 19. srpnja 1991. godine, a ubrzo nakon stjecanja diplome na staž ju je primila upravo dr. Vesna Bosanac.
– Dr. Bosanac i dr. Juraj Njavro u to su se ratno vrijeme brinuli o svemu, i to u najteže vrijeme za Vukovar i vukovarsku bolnicu. S odmakom većim od 30 godina mogu reći da je bila maksimalno korektna i susretljiva. I tada, kao i poslije, uvijek je štitila svoje zaposlenike i trudila se da vukovarska bolnica izgleda kako izgleda danas, na što smo svi ponosni – rekla je Semenić Rutko.
Tijekom tri mjeseca opsade vukovarska bolnica suočavala se s nizom problema poput nedostatka liječnika, lijekova, medicinskog materijala… Nije bilo ni dovoljno hrane i vode. Sve se to rješavalo u hodu uz veliku dozu improvizacije što samo govori kakve su sve odluke Bosanac i njezini suradnici morali donositi. U razgovoru za Večernji list koji smo početkom studenoga prošle godine obavili telefonski, jer drukčije nismo mogli zbog njezina zdravstvenog stanja, a koji je i posljednji njezin istup u medijima, dr. Bosanac je rekla da su joj se osobito u pamćenje urezali trenuci kada su u bolnicu dovožena ranjena i smrtno stradala djeca kao i stare i nemoćne osobe. Inače u Vukovaru su za vrijeme ratne opsade poginula 33 djeteta, ranjeno je 51 dijete, a kao zatočeno i nestalo vodi se još četvero djece.
VIDEO Preminula Vesna Bosanac, ravnateljica vukovarske bolnice: Tijekom Domovinskog rata postala ravnateljica bolnice u kojoj je bila sve do sloma obrane grada
Zajedno s ostalim liječnicima, kao i svojim sugrađanima, dr. Bosanac je slom obrane Vukovara dočekala u vukovarskoj bolnici. Govorila je da su 19. studenoga pripadnici JNA i TO, pod vodstvom Veselina Šljivančanina, u večernjim satima ušli u bolnicu te da su prije dolaska europskih promatrača izuzeli dio ranjenika, civila, medicinskog i nemedicinskog osoblja te ih odveli na Ovčaru gdje su ih strijeljali. Za to vrijeme Bosanac je bila u pritvoru u vojarni JNA. Odatle je odvedena zajedno s doktorom Njavrom i provela je tri tjedna u zatvoru Sremska Mitrovica kao i u vojnom istražnom zatvoru u Beogradu.
– Tamo su nas konstantno ispitivali. Osobno sam ispisala 160 stranica izjave. Pušteni smo 13. prosinca 1991. godine – kazala je Bosanac.
U Srbiji je protiv nje 1992. godine bila podnesena kaznena prijava za ratne zločine, ali je ona odbačena kao neutemeljena. Nakon izlaska iz zatvora i dolaska u Zagreb Bosanac ostaje ravnateljica vukovarske bolnice, ali radi u bolnici u Klaićevoj. Tako je i dočekala početak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i povratak u Vukovar. Odmah nakon povratka u svoj grad preuzima vodstvo vukovarske bolnice koja je tada bila razrušena, slabo opremljena i nefunkcionalna. Uz liječničko ekipiranje, Bosanac je odmah pokrenula i planove da se krene s obnovom vukovarske bolnice što je najvećim dijelom do danas i napravljeno. Upravo su obnova i opremanje vukovarske bolnice bili neki od životnih ciljeva Vesne Bosanac.
– Vesna Bosanac je najvećim dijelom zaslužna što Vukovar danas ima ovako obnovljenu i uređenu bolnicu kakvom se malo tko u Hrvatskoj može pohvaliti. Da nije bilo nje i njezina inzistiranja na obnovi, teško da bi se taj projekt realizirao – ističe Semenić Rutko.
Danas je vukovarska bolnica, koja 2020. postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana čime su osnivačka prava prenesena na Republiku Hrvatsku, svakako jedna od najbolje uređenih bolnica u Hrvatskoj uopće. U podrumu bolnice, istome onome dijelu u kojem je funkcionirala bolnica tijekom tri mjeseca opsade Vukovara, osnovan je Muzej ratne bolnice u kojem je izložena oprema koja se koristila prije 30 godina i na kojoj su radili liječnici.
– Željeli smo prikazati kako je bilo raditi u jesen 1991. godine. Ljudi mnogo znaju iz priča ili su čuli nešto, ali kada se dođe na takvo mjesto i vide se ti kreveti, hodnici, oprema koju smo koristili, inkubatori za djecu i slično, to je nešto sasvim drugo. Muzej ratne bolnice tijekom godina postao je iznimno posjećen što nam je jako drago – kazala nam je prije nekoliko godina Vesna Bosanac.
Svakodnevni rad dr. Vesne Bosanac obilježilo je i njezino neprestano vraćanje u 1991. godinu, pa je tako u čak šest navrata svjedočila u raznim sudskim postupcima pred Međunarodnim sudom u Haagu. Svjedočila je kao jedna od živih svjedokinja brojnih događaja tijekom tri mjeseca opsade. Bila je svjedok tužiteljstva protiv Slavka Dokmanovića, koji je ‘91. bio predsjednik vukovarske općinske skupštine, protiv Slobodana Miloševića, protiv tzv. Vukovarske trojke Šljivančanina, Mrkšića i Radića kao i u procesu protiv Gorana Hadžića te Vojislava Šešelja.
Odlukom Vlade RH dr. Bosanac je 2013. godine smijenjena s mjesta ravnateljice tadašnje Opće županijske bolnice Vukovar, a kao razlog se navodilo slabo poslovanje bolnice i velika nepodmirena dugovanja. Dr. Bosanac je tada govorila da je o smjeni saznala iz medija, a nagađalo se da je riječ o političkoj smjeni. Povratkom HDZ-a na vlast dr. Bosanac ponovno postaje ravnateljica vukovarske bolnice. Poznavatelji prilika u Vukovaru ističu njezino veliko prijateljstvo s Andrijom Hebrangom tako da je, kako nam je rekao jedan od vukovarskih liječnika, vukovarska bolnica često dobivala i više u usporedbi s drugim bolnicama u Hrvatskoj.
Međutim, ni privatni život nije mazio Vesnu Bosanac. Prije dvije godine preminuo joj je stariji sin Damir. Njezin mlađi sin Tomislav i danas živi u Vukovaru. Sve to što joj se događalo, počevši od rata i svega proživljenoga tijekom opsade grada, kao i razna kasnija događanja, ostavilo je traga na zdravlju Vesne Bosanac. Teško se razboljela pa je tako u jesen prošle godine, kada smo razgovarali telefonom, teško govorila. Posljednji je put u javnosti viđena 27. listopada 2021. kada se obilježavao Dan Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. Na okruglom stolu tada je bio i ministar Vili Beroš, a svima je za oko zapalo loše zdravstveno stanje dr. Vesne Bosanac. Ona je bila dovezena u invalidskim kolicima, a već tada stanje joj je bilo takvo da su uz nju u svakom trenutku bili liječnik i medicinska sestra.
– Vesna Bosanac još je jedna u nizu liječnica koja je na neki drugi i bolji svijet otišla zbog karcinoma. Kada je riječ o ratnim liječnicima vukovarske bolnice, većina ih je do sada preminula zbog raznih malignih bolesti. Razlog tome je stres i svi problemi koje su proživjeli. To je zdravlja koštalo i Vesnu Bosanac. Poput ostalih liječnika, ni ona nije imala “normalan” život, a onda tome treba dodati rat, ratna stradanja, stres, pritvaranje, smrt sina… – istaknula je Semenić Rutko.
Iznimna hrabrost i predanost
U posljednjem razgovoru za Večernji list dr. Vesna Bosanac je kazala da je vukovarska bolnica u to doba imala 710 radnika, od čega 134 liječnika (specijalista i specijalizanta). Poručila je tada da uz dostatan broj stručnih radnika, vrhunsku opremu i potpuno uređenu infrastrukturu, što bolnica danas ima, Vukovar i stanovništvo tog prostora može biti sigurno da će u budućnosti imati osiguranu kvalitetnu zdravstvenu skrb. Govoreći o suvremenom Vukovaru, kazala je kako su Vukovarci, ali i svi građani Republike Hrvatske, tijekom ratne agresije od 1991. do 1995. godine pokazali iznimnu hrabrost i predanost.
– Toga se moramo sjetiti svaki dan, a ne samo uoči obljetnica, te i dalje ustrajno raditi na poboljšanju kvalitete života svih naših građana. Moramo biti ponosni, jer smo generacija koja je nakon sedam stoljeća uspjela izgraditi svoju državu. Naša Republika Hrvatska je mlada i moramo svi biti ustrajni da je učinimo državom kakvu zaslužuju svi naši poginuli i naša djeca, kao i buduća pokoljenja – zaključila je tada dr. Vesna Bosanac.
Hrabra i časna žena. Neka joj je laka hrvatska gruda, počivala u miru Božjem!