Može li se Rusija boriti na dva fronta? ' Već troše toliko živaca, a stiže im težak i stresan period...'

Rusija je dugo predstavljala Alepo kao simbol vlastite snage. Upravo je ruska vojna kampanja pomogla sirijskom čelniku Bašaru al-Asadu da zauzme grad krajem 2016. nakon četiri godine borbi. Sada je Alepo pao u ruke pobunjenika u manje od četiri dana. To je udarac za Kremlj. - Rusija više nije u stanju podupirati Asadov režim kao što je to činila prije deset godina - rekao je Ruslan Sulejmanov, ruski orijentalist na Sveučilištu ADA u Bakuu, Azerbajdžan. Rusija, doduše, ponovno izvodi zračne napade na pobunjenike, ali to trenutačno nije dovoljno da ih zaustavi, rekao je Sulejmanov.

Glavna razlika od tada: od veljače 2022. Rusija je puno više zaokupljena svojim napadom na Ukrajinu. - Naravno, ruska prisutnost u Siriji se nakon toga počela smanjivati - rekao je Sulejmanov. Ruski vojni kontingent u Siriji uvijek je bio mali. Kada je Vladimir Putin 2015. godine odlučio vojno ojačati Bašara al-Asada u građanskom ratu, Rusija je prvenstveno upotrijebila svoje zračne snage. Prema procjenama, između 2000 i 4000 vojnika iz sastava kopnenih snaga poslano je na teren. Rusija nikada nije dala nikakve službene informacije. Tada je također poslan sličan broj plaćenika, poput onih iz Wagnerove skupine. Upravo su oni bili uključeni u kopnene borbe u Siriji češće nego redoviti vojnici. I oni su, u međuvremenu, prebačeni u Ukrajinu.

- Ruska strategija bila je da se sirijske, iranske i šijitske milicije bore i pruže podršku ruskim snagama, a ne obrnuto - napisali su američki analitičari Michael Kofman i Matthew Rojansky o ruskoj intervenciji. Sada su, međutim, Iran i njegove savezničke milicije poput Hezbollaha oslabljene u sukobu s Izraelom. Islamistički pobunjenici grupe Haiat Tahrir al-Sham (HTS) iskoristili su ovu priliku za napredovanje.  Može li Rusija popuniti ovu prazninu u kopnenim snagama? - Rusiji će biti vrlo teško povećati pomoć Asadu bez slabljenja vlastitih trupa u Ukrajini - rekao je za DW Pavel Luzin, stručnjak za ruske oružane snage.

Nakon napada na Ukrajinu 2022., Rusija je demantirala da želi povući trupe iz Sirije. Međutim, navodno je, prema izvještajima, prebacila neke borbene avione u Rusiju. Ruski protuzračni raketni sustav S-300 također je otpremljen u rusku luku u blizini Krima. Ruski vojnici u Siriji su pregrupirani i premješteni iz manjih položaja u veće baze. A raspoređivanje iskusnih plaćenika u borbama u Ukrajini oslabilo je položaj Rusije. Danas u Siriji ima i drugih ruskih plaćenika, "ali oni nisu specijalizirani za borbene misije, već, na primjer, za nadziranje nekih postrojenja za proizvodnju nafte", kaže Ruslan Sulejmanov.

VEZANI ČLANCI:

Iako je rat u Ukrajini jasan prioritet Moskve, Rusija neće odustati od Sirije. "Kremlj sigurno neće napustiti Asada", rekao je Sulejmanov. Za Rusiju, na primjer, postoje dvije važne lokacije. Pomorska baza u Tartusu osigurava ruski pristup Sredozemnom moru. A zračna baza Hmeimim omogućuje Moskvi da djeluje u cijeloj regiji. Ali Sirija je također važna za Kremlj kako bi zadržao svoj imidž supersile. Nakon neuspjelih zapadnih intervencija u Iraku i Libiji, Rusija se htjela prikazati kao faktor stabilnosti u regiji. Tako se Moskva uspješno etablirala kao jedan od igrača na Bliskom istoku. Prve reakcije Rusije na ofenzivu pobunjenika pokazuju da ona radije ne bi delegirala dodatne vojne resurse u Siriju. Međutim, Rusija sve češće izvodi zračne napade. Prema ruskom Telegram kanalu "Rybar", u Siriju je stigao i general Aleksandar Čajko koji je u prošlosti vodio ruske trupe u toj zemlji.

U isto vrijeme, Rusija traži kontakt s drugim silama uključenima u sukob, posebice Turskom koja najviše profitira od napredovanja pobunjenika. Vladimir Putin telefonski je razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a sljedeći vikend trebali bi se sastati predstavnici Rusije, Irana i Turske. - Predstoje vrlo teški i vrlo stresni pregovori za Kremlj koji već troši toliko živaca, energije i resursa na Ukrajinu - kaže orijentalist Ruslan Sulejmanov. Sada će Kremlj morati upotrijebiti dio tih resursa i za Siriju.

>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>