Rat za Badel 1862. Država spašava tvrtku, tko će vladati?

Hrvatska država odlučila je spasiti najvećeg, nastarijeg i najpoznatijeg proizvođača alkoholnih pića u RH, Badel 1862. I Vlada RH 1. srpnja ove godine usvaja odluku o pretvaranju svojih potraživanja u kapital društva, čime postaje i većinski vlasnik. Na skupštini dioničara, danas, 20. kolovoza, te odluke trebaju biti provedene. Badel je bio većim dijelom privatizirana tvrtka, a do rekordnih, više od 400 milijuna kuna gubitaka došlo je, slažu se svi, krivim vođenjem i donošenjem promašenih strateških odluka, najviše pod vodstvom bivšeg "gazde broj jedan", kontroverznog Ante Perkovića. Badel, očišćen od većine tih dugova, opet će dobro poslovati. U prvih 6 mjeseci ove godine tvrtka je uprihodila već više od 170 milijuna kuna, a kako je najbolja zarada tvrtke u srpnju, kolovozu i prosincu, u Badelu očekuju da će ovogodišnji prihodi prijeći 400 milijuna kuna, a ostatak dobiti od oko 8 milijuna kuna. Takvi rezultati, kao i kvalitetni ugovori o isporuci crnog i bijelog vina u Kinu, jamstvo su da Badel opet postaje "zlatna koka". A kao takva postaje zanimljiva mnogima.

Perković upropaštava

Mali dioničari, čiji su udjeli ovakvom transakcijom države (prva primjena tzv. modela C) znatno pali, ljutiti su, najviše na A. Perkovića, ali ne manje ni na predsjednicu uprave društva Zvjezdanu Blažić. Nikako ne zaboravljaju, premda je Z. Blažić uspjela istisnuti gazdu Perkovića, da je i ona bila uključena u odlučivanje koje je Badel dovelo do stečaja.

 – Želimo upozoriti državu da nije logično da se, uzimanjem više stotina milijuna kuna od poreznih obveznika, sanira Badel, a ostavi na vlasti ista uprava – kažu mali dioničari. Žele osigurati kakav-takav utjecaj na buduće odlučivanje. O Z. Blažić, predsjednici uprave, kažu da se "kroz vješti i uspješni PR u javnosti prikazala kao spasiteljica, žena za nemoguće misije..., no dioničari znaju da je u upravu ušla još u prosincu 2005., kada je tvrtka bila stabilna i imala zdravu bilancu". Kažu da je ušla u upravu nakon što je Perković smijenio Ljerku Krpinu i započeo rat s Josipom Udiljakom, zato što su oni upozoravali da će ulaganje više od 300 milijuna kuna u Kalničke vode biti promašena investicija. Kataklizmička je odluka ipak usvojena (kasnije su Vode prodane Atlanticu E. Tedeschija za 20 mil. kn), a kada je Perković još od L. Rajića preuzeo i Eurobev (Pepsi), gubici su se počeli gomilati. Uz to ide i gubitak distribucije talijanskog Stock '84 Brandyja. Dioničari o NO-u misle isto što i o upravi. Stoga su 2010. podnijeli nekoliko kaznenih prijava. Kako je moguće da je država godinama tolerirala toliki dug, čude se dioničari.

Upitana je li normalno da država ostavi istu upravu s njom na čelu, a sanirala ju je s više stotina milijuna zbog duga, direktorica Zvjezdana Blažić za Večernji kaže samo da "to nema veze, na skupštini u subotu neće se uopće odlučivati o upravi, a mnogi od zaključaka malih dioničara su netočni". Iz krugova bliskih upravi čuje se drukčija priča.

I dioničari igrali s gazdom

– Nije sigurno da će država potvrditi Z. Blažić, premda to ne bi bilo loše, jer dobro radi, a ugovor joj istječe krajem 2012. – Čini mi se da možda i ona smatra da bi bilo bolje otići, a onda bi na njezinom mjestu rado vidjeli Srđana Oreba, koji je kao genijalac iz Maraske došao u Badel, kaže jedan od insajdera bliskih menadžmentu. Tvrdi pak da ni mali dioničari "nisu čisti" jer i oni su, dok ih nije "nasadio", igrali u kolu s Perkovićem, kojega je, istina, pokrivala državna vlast. No, kada se Perković previše "zaigrao", iz vlasti mu je upućena poruka da se makne. Z. Blažić, koja je, kažu insajderi, isto bila protiv Perkovićevih krivih investicija, tada stupa na scenu i stabilizira tvrtku.

Pitajte 400 zaposlenika Badela jesu li njome zadovoljni ili ne, kaže "druga strana". I dodaju da bi malim dioničarima bilo bolje da prihvate deal s državom, jer bolje je imati 1000 nečega, nego 5000 ničega. Dodaju da su mali dioničari ljutiti na Z. Blažić jer su je željeli na svojoj strani, razmišljajući o svom interesu, a da je ona primarno željela spasiti Badel. – Sada žele da se iz njihova kruga postavi novi šef uprave – kažu. Valja se nadati da će država to komplicirano klupko različitih interesa u Badelu riješiti pažljivo. Jer Badel opet ima priliku postati velika i dobrostojeća tvrtka.