Svaki narod ima pravo na opredjeljenje. No ipak ne možemo lako
zaboraviti sve što se tijekom ratnih godina događalo na ovim
prostorima. Vjerujem da je veće jamstvo da se takvo zlo nikada neće
ponoviti upravo odcjepljenje Crne Gore od Srbije. Interes različitih
naroda jest da se zbližavaju – misli načelnik općine Konavle, Luka
Korda, kojega smo upitali za mišljenje u vezi s jučer održanim
referendumom za nezavisnost Republike Crne Gore.
Većina stanovnika Konavala, najjužnije hrvatske općine koja graniči s
Crnom Gorom, a čija su sela tijekom ratne okupacije 1991. i 1992. bila
potpuno spaljena i opljačkana, unatoč stabilizaciji
hrvatsko-crnogorskih odnosa također ne može olako prijeći preko svega
što se događalo. Kolektivno je mišljenje Dubrovčana ipak bliže
stabilizaciji odnosa sa susjedima, ali uz obveznu prethodnu naplatu
ratne štete koju su Crnogorci počinili na hrvatskome jugu. Takva je
mišljenja i Željko Kulišić, predsjednik dubrovačko-neretvanskoga HSP-a.
Dubrovački pak branitelji drže da je Hrvatska posljednja zemlja koja bi
trebala priznati neovisnost Crne Gore, ako do nje dođe, i nimalo
blagonaklono ne gledaju na sve to.
– Crnogorci su bili ti koji su nad nama počinili pogrom. Mi smo bili u
logorima u Crnoj Gori u kojima su nas tukli i mučili, a ne oni kod nas
– kaže Robert Hausvička, predsjednik dubrovačke Hvidre.
Ratna šteta pa normalizacija
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.