Hrvatska treba biti među pet zemalja koje će ljudima padati na pamet kad pomisle na odmor

Na fotelju direktora Hrvatske turističke zajednice mnogi su nakon smjene vlasti bacili oko. Aktualni direktor, izbor bivšeg ministra turizma, Ratomir Ivičić, ovih dana, pak, priprema svoj redovni godišnji izvještaj o radu, o kojem mu formalno ovisi hoće li ostati na tom mjestu i radi kao da mu smjena ne visi nad glavom.

S novim "šefom", ministrom turizma i predsjednikom Hrvatske turističke zajednice Antonom Klimanom, prvi je sastanak imao već dan nakon što je preuzeo turistički resor. Razgovarali su, kaže Ivičić, o poslu, o eventualnim kadrovskim novinama nije bilo riječi.

– Susret je bio vrlo ugodan, profesionalan i korektan. Ministar je rekao da je zadovoljan radom HTZ-a i kako od nas očekuje daljnje jačanje brenda, snažniju promociju i dodatne dolaske, a samim time i veću turističku potrošnju. Bio je vrlo konkretan te nas je, među ostalim, pitao što konkretno možemo napraviti s dodatnih 30 milijuna kuna (HTZ iz državnog proračuna, inače, redovito dobiva oko 77 milijuna, op.a.) i zatražio da mu već za idući dan pripremimo prezentaciju s konkretnim mjerama i pokazateljima.

Što će HTZ napraviti uspije li se novi ministar turizma uistinu izboriti da se iz proračuna uz očekivanu potporu izdvoji i tih izvanrednih 30 milijuna?

– Pripremamo dodatne mjere i aktivnosti kao da je to gotova stvar iako proračun još nije usvojen, a sve kako bismo bili spremni sve pokrenuti u trenutku kad i ako stigne pozitivan odgovor. Radi toga sam prošli tjedan bio i u Londonu gdje smo sa našom PR agencijom razrađivali dodatne projekte i aktivnosti koje ćemo provesti na globalnim tržištima ako se odobre dodatna sredstva. Jako je važno da Hrvatska u sljedećem razdoblju bude među „Top of Mind“ destinacijama, da se nađe među pet zemalja koje će ljudima padati na pamet kad pomisle na odmor. Cilj nam je u ovoj godini povećati turističku potrošnju pet do šest posto, koliko je otprilike rasla i lani, a s ovih tridesetak milijuna kuna za pojačanu promociju mogli bismo generirati dodatan turistički promet koji bi samo kroz PDV proračunu donio novih 70 milijuna eura. Ukupna bi pak turistička potrošnja u tom slučaju u 2016. narasla za 300 do 400 milijuna eura.

Nemate naznaka o tome tko će ubuduće voditi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice?

– Naravno, volio bi nastaviti voditi Glavni ured. U proteklih godinu i pol, koliko sam mu na čelu, započeli smo dosta velikih i važnih stvari za naš turizam od kojih sam najponosniji na uspješan „rebranding“ hrvatskog turizma i repozicioniranje, akcijski plan povećanja dolazaka u pred i posezoni i na uspostavu sustava eVisitor čiji je cilj efikasnije prikupljanje i obradu podataka turističkog prometa. No, manje je bitno što ja želim, važno je ono što žele oni koji imaju pravo donositi odluke. Ne opterećujem se posebno što će donijeti idući dani i tjedni, Glavni ured sve radi s jednim ciljem, da ova godina bude još uspješnija od lanjske rekordne turističke godine, to je naša obaveza prema hrvatskoj državi i prema ljudima koji u njoj žive. Od hrvatskog turizma izravno živi 17 posto naših građana, a neizravno utjecaj turizma osjeća praktički svaki treći i smatram da je najvažnije da turistički promet raste, neovisno o tome vodio ja Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ili ne.

Sezona turističkih sajmova je u punom jeku, kakve su vijesti?

– Za nama je desetak sajmova u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, a vijesti za predstojeću sezonu su ohrabrujuće i optimistične. Najveći rast interesa i bookinga u ovome trenutku bilježimo s tržišta Njemačke i Velike Britanije, dobre su vijesti i s austrijskog tržišta gdje se s Italijom borimo za prvo mjesto kao destinacija, iz Švicarske bi i ove godine mogli imati dvoznamenkasti rast, nastavlja se pozitivan trend i iz Nizozemske i Švedske, iz Francuske smo osigurali novih devet aviolinija te i tu očekujemo dobre vijesti, a Talijani, koji se inače kasnije odlučuju gdje provesti odmor, već bukiraju odmor u Hrvatskoj. S tzv. long haul tržišta izdvojio bih SAD, gdje se nakon niza promotivnih i PR aktivnosti nastavlja uzlazni trend.

Odnose li se dobre vijesti i na Rusiju, gdje je posljednje tri godine izgubljeno 90.000 turista?

– Ove bismo godine, u najmanju ruku, trebali zaustaviti pad broja dolazaka iz Rusije, a u ovome trenutku bilježimo i prve znakove blagog oporavka. Na to bih se čak i kladio, a ne isključujem i da dolasci napokon počnu rasti i iz te zemlje.

Uskrs pada za turizam rano, 27. ožujka, čeka li Jadran prva sezonska rupa odmah iza toga, već u travnju?

– Kako stvari stoje, ove godine se „rupe“ ne bismo trebali bojati. Potencijalnih „rupa“ je bilo i uvijek će biti, važno je njima aktivno upravljati i držati ih pod kontrolom. Prema posljednjim informacija na strani potražnje nama najvažnijih emitivnih tržišta te uspoređujući iste sa stanjem bookinga domaćih pružatelja smještaja, usporedno stanje bookinga na isti dan prošle godine ukazuje nam da će i travanj biti dobar (prošle su godine u travnju padali uskrsni praznici), svibanj je već sada bolje bukiran jer u njemu padaju blagdani Tijelovo i Duhovi, ali ugodno iznenađenje je lipanj u kojem već u sada bilježimo porast bukinga, poglavito uzevši u obzir da su lani u lipnju padali navedeni kršćanski blagdani. Sve to je zapravo dokaz da je dosljedna implementacija Strateškog marketinškog plana počela davati konkretne rezultate. Da podsjetim, u pitanju je Akcijski plan jačanja snage nacionalnog brenda i „rebranding“ koncept koji komuniciramo  najmodernijim PR i marketinškim alatima i tehnikama. Slijedom toga, promocija je fokusirana na predsezonu i posezonu, aktualne kampanje idu s porukom da je „zimi lijepo razmišljati o proljeću u Hrvatskoj“. Reakcije su odlične i mislim da će i ožujak i travanj biti bolji nego lani.

 Koliko bi sezona mogla biti uspješnija od lanjske?

– Nikad ne možete biti posve sigurni zbog niza drugih čimbenika na koje nemamo utjecaj, ali bit će u najmanju ruku dobra kao lanjska. Svjesni smo odgovornosti za gospodarski rast u zemlji i porast BDP-a. Lani je BDP prema našim izračunima zahvaljujući turističkoj potrošnji rastao gotovo jedan posto i cilj je da turizam i ove godine donese jednako pozitivan utjecaj.

Ovo je prva sezona koja se promovira pod novim sloganom “Hrvatska puna života”, kakve su reakcije?

– Iznad svih očekivanja. Samo spektakularno lansiranje novog brenda i slogana „Full of Life“ početkom listopada prošle godine u Londonu i kampanje koje su ga pratile tijekom tog mjeseca priskrbilo je Hrvatskoj veliki globalni publicitet. I to vrlo mjerljiv. Prisjetimo se, za tu smo namjenu u Londonu sagradili pravi jadranski otok s prepoznatljivim elementima kulturne i prirodne baštine, iz Hrvatske smo donijeli mediteransko bilje koje je zamirisalo cijelo okruženje u neposrednoj blizini Tower Bridgea, dva dana se otok „vozio“ rijekom Temzom, kako bi dodatno svratio pozornost na naš projekt. Ukratko, svi su govorili o Hrvatskoj. Naše analize pokazuju da je doseg samo te kampanje bio nekoliko desetaka milijuna ljudi. Inače, promotivne kampanje kojima ciljamo ojačati brend Hrvatske i učiniti ga prepoznatljivijim u odnosu na konkurenciju i sada su u tijeku. Primjerice, PR projekt „Croatian Recipe“ (Hrvatski recept) u sklopu kojega su naši fanovi mogli saznati koji su tip turista, odnosno što ih najviše zanima na odmoru i kako bi trebao izgledati njihov „idealni“ odmor, ostvario je odlične rezultate i doseg od 8,2 milijuna ljudi. Značajan doseg imaju i ostali projekti pa je tako u sklopu projekta „We’ll see you in Croatia“ i „Croatia loves you“ ostvaren doseg od gotovo dva milijuna ljudi, dok je projekt „Around the World in one country“ imao doseg od 3,5 milijuna ljudi. Također, globalni interes za Hrvatsku lani je rastao čak 29 posto u odnosu na 2014., a posljednjih se mjeseci Hrvatska na globalnim tražilicama nalazi među deset najtraženijih pojmova.

Što smatrate najvećim izazovom za naš turizam u sezoni 2016.?
– Zapravo ništa što ovisi o nama samima. Generirali smo veliku potražnju za Hrvatskom kao turističkom destinacijom, Hrvatska je postala vrlo tražena, zapravo na nekim smo tržištima prava „neotkrivena zvijezda na Mediteranu“, a imamo i još dosta prostora za rast. Postojeća infrastruktura i kapaciteti u srpnju mogu prihvatiti dodatna tri milijuna noćenja više nego što sada ostvarujemo, u kolovozu smo puni, dok bismo u lipnju mogli ostvariti dodatnih deset milijuna noćenja, a u rujnu dvanaestak milijuna novih noćenja. Za te će nam rezultate, dakako, trebati još nekoliko sezona, a što se tiče ovogodišnje jedini nepredvidljivi faktor je geopolitički, odnosno hoće li biti sve u redu na našim najvećim emitivnim tržištima. Uspjeh sezone kod nas praktički može dovesti u pitanje jedino neki događaj koji bi mogao ljude općenito odvratiti od putovanja. 

>> Ratomir Ivičić: Korejce učimo da je Hrvatska više od Zagreba i Dubrovnika

>> HTZ za udruženo oglašavanje daje 20 milijuna kuna više