Umjesto na nastavi, neki su zagrebački srednjoškolci jučerašnji dan odlučili provesti u parku Bundek s društvom.
– Došli smo se boriti za svoja prava, želimo da se i naš glas čuje te smo se stoga dogovorili da danas ne idemo u školu – poručili su učenici. Njih je stotinjak tako podržalo akciju "Dan markiranja u zagrebačkim školama" na koju su ih organizatori pozvali putem Facebooka.
S nastave u kladionicu
Iako je markiranje dogovoreno s ciljem da se upozori na prenatrpan raspored u srednjim, posebice obrtničkim školama, jučer je srednjoškolcima na Bundeku ipak na prvom mjestu bila zabava uz po jednu bocu vina na svakom stolu, a potom i razmišljanje o tome gdje i kako nabaviti ispričnicu da ipak ne bi dobili neopravdane sate.
– Gotovo je cijeli razred otišao s nastave jer je danas Dan markiranja, ostala sam samo ja s dvije prijateljice, i to zbog zadnje prilike za ispravak ocjene – rekla je Petra Živanović Matijević, učenica 2. razreda Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu. Ipak, buduća frizerka kaže da u školi vladaju poprilično rigorozna pravila kada je o izostancima riječ.
– Čuli smo od starijih generacija da se nekad i progledalo kroz prste ako baš cijeli razred nije došao na nastavu, ali danas su svi dobili neopravdane sate – govori 16-godišnjakinja. Upravo je u njezinoj školi Dan markiranja bio iznimno prihvaćen među učenicima. Naime, tamo je nekoliko čitavih razreda otišlo s nastave, a bilo je i slučajeva pojedinačnih izostanaka.
– Markiranje je općenito problem u školi, a više se markira s nastave nego s prakse koja je učenicima zanimljivija – objašnjava Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole, te napominje da su najčešći razlozi markiranja odlasci u kafiće te bježanje iz škole zbog dečki, s obzirom na to da su većina učenika djevojke. Za razliku od njih, ravnateljica I. tehničke škole "Tesla", gdje su u većini mladići, tvrdi da srednjoškolci u 1. i 2. razredu markiraju kako ne bi dobili lošu ocjenu, a tek u 3. razredu počinju izostajati iz škole zbog djevojaka.
Ne da im se doći ujutro
Kako bi se stalo na kraj bježanju iz škole, postoje sankcije pa se tako u Obrtničkoj školi nakon šest neopravdanih izostanaka dobiva opomena, sa 14 ukor koji sa 18 izostanka prerasta u ukor pred isključenje. Sa 30 neopravdanih sati na snagu u konačnici stupa i isključenje iz škole. Ipak, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole na Selskoj cesti Anto Delač kaže da je učenike jako teško kontrolirati, a tu najveću ulogu imaju roditelji koji se uglavnom iznenade kad čuju za izostanke.
– Učenici nam markiraju stalno, ponekad im se ne da doći ujutro na nastavu pa zakasne, ponekad im nastava dosadi pa odu iz škole prerano. Postoje i slučajevi kad odu usred nastave na kavu i u kladionicu pa se vrate – prepričava probleme ravnatelj Delač.
No iz škola ipak poručuju da je neopravdanih sati iz godine u godinu sve manje, a ravnatelji se slažu da je kontroli uvelike pomoglo uvođenje e-dnevnika. Tako su prije tri godine u Elektrostrojarskoj školi brojili čak 36 neopravdanih izostanaka po učeniku godišnje, a danas je broj pao na 21 sat po učeniku. I dalje je broj prevelik, kaže ravnatelj, no glavno da postoji pomak.
>> Đaci organiziraju 'generalni štrajk' za dulje praznike i tanji raspored
to su vidjeli od starijih, bježanje od rada i odgovornosti su vidjeli od nas.