Kako je moguće da za nesreću Vanje Marušić nitko u DORH-u i Ministarstvu pravosuđa nije znao toliko dugo

Jedna, od slobodno se može reći prometnih nesreća s najvećim posljedicama za pravosudno-političku scenu, ona koju je skrivio službeni vozač Vanje Marušić, ravnateljice USKOK-a, koja je zbog toga podnijela ostavku dogodila se 29. ožujka 2022. na rotoru u Savskoj Opatovini u Zagrebu. Vozač Vanje Marušić ju je skrivio dok je, prema neslužbenim informacijama, išao po nu da je odveze na posao. Ona kao štićena osoba ima vozača 24 sata dnevno, a taj vozač, koji je zaposlenik Ministarstva pravosuđa i uprave ima ulogu vozača - pratitelja jer je neka vrsta tjelohranitelja. Nakon što je izazvao nesreću, o svemu je odmah obaviještena policija koja je došla i napravila očevid. Nakon tog očevida, vozača je kažnjen s 4000 kuna, a policija mu je izrekla i mjeru zabrane upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana. Oni su mu izdali prekršajni nalog, na koji je on uložio prigovor, pa je zbog toga taj prigovor završio kod suca za prekršaje. Sud je prigovor vozača prihvatio glede zaštitne mjere, pa mu je ukinuta jednomjesečna zabrana upravljanja vozilom, no oglašen je krivim za nesreću te je novčano kažnjen.

Do tog trenutka ništa sporno nije bilo jer ništa, kako se neslužbeno čuje nije zataškavano niti je zbog nesreće intervenirano. No problem je kako ga vidi Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica što ona o toj nesreći nije izvješćena, te što šteta koja je pričinjena na vozilu nije regresno naplaćena od vozača.

VIDEO Vanja Marušić dala ostavku na mjesto šefice USKOK-a

- Zakonom o USKOK-u propisano da radom Ureda upravlja Ravnatelj (čl.3), te da Ravnatelj ima prava i dužnosti kao državni odvjetnik (čl.4.). Članak 57. ZDO propisuje da državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, predstavlja državno odvjetništvo, odgovara za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom. Navedeno se odnosi i na odgovornost za materijalne izdatke i namjensko trošenje sredstava. U konkretnom slučaju nakon što je USKOK upoznat s činjenicom prometne nezgode u kojoj je postupanjem službenika pričinjena materijalna šteta koja je i podmirena (trošak popravka vozila), čelnik pravosudnog tijela u koji je raspoređen službenik bio je dužan o toj činjenici upoznati čelnika tijela Ministarstva pravosuđa i uprave, Upravu za organizaciju pravosuđa, Sektor za osiguranje pravosudnih tijela, kako bi se odlučilo o pokretanju disciplinskog postupka. Također, budući da je odredbom članak 1061. Zakona o obveznim odnosima propisan zastarni rok za regresno potraživanje od radnika (za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika), a poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje) koje pravo zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kad je šteta popravljena, trebalo je o tome izvijestiti poslodavca (MPU) kako bi se pravovremeno pokrenuo odgovarajući postupak (od strane RH,MPU protiv zaposlenika, štetnika). Izvješćivanje nije učinjeno - kažu u DORH-u.

A kako je moguće da za nesreću službenog vozača štićene osobe nitko u DORH-u i Ministarstvu pravosuđa nije znao mjesecima te kako nitko nije znao da vozilo na popravku i to navodno mjesecima, pitanja su na koja nije odgovoreno.

VIDEO Beljak opleo po Jandrokoviću: 'On je podla kukavica, uvlakač, njonjo... Nisam ja Ivan Pernar'