Do 2029. godine i hardver i softver dostići će ljudsku razinu umjetne inteligencije sa širokim spektrom pratećih sposobnosti, uključujući emocionalnu inteligenciju. Mi smo već sada ljudska tehnološka civilizacija: koristimo tehnologiju da bismo proširili naše fizičke i mentalne horizonte i dalje ćemo ih širiti. Inteligentni nanoroboti bit će implantirani u mozgove ljudi kroz kapilare i direktno će biti u interakciji s ljudskim biološkim neuronima. Nanoroboti će ljudima omogućiti da bolje pamte i automatski će biti potpuno uklopljeni u živčani sustav...
Najeo se bunike?
Kada dolazi od Raya Kurzweila, ovakvom promišljanju valja pridati posebnu pozornost. On je najveći svjetski futurolog današnjice, inovator i autor knjiga koje se bave umjetnom inteligencijom. Wall Street Journal nazvao ga je “nemirnim genijem”, a za urednike u Forbesu on je “ultimativni misaoni stroj”. Jedan je od 18 utjecajnih mislilaca koji su uime Američke nacionalne akademije inženjera odabrani da definiraju najveće tehnološke izazove koji stoje pred čovječanstvom 21. stoljeća, poput pristupačnije solarne energije, problematike čiste vode, sprečavanja nuklearnog terora, unapređenja virtualne realnosti, osiguranja svemira, stvaranje učinkovitijih lijekova, istraživanja granica prirode. U svojim prognozama, utemeljenim na zakonitostima prirodnih i društvenih znanosti, Kurzweil je impresivno precizan, pa najavljuje da će naočale ubrzo prenositi sliku direktno na očnu rožnicu, i to do kraja desetljeća u kojem živimo. Tijekom 2020-ih nestat će većina bolesti jer će nanoroboti, koji će se ubrizgavati u tijelo, postati pametniji od medicinske tehnologije koja se koristi, a autocestama će voziti automobili bez vozača. Do 2030-ih osjećaj virtualne stvarnosti postat će sto posto stvaran, a svoje ćemo misli moći uploadati. Do 2040-ih artificijelna inteligencija bit će milijardu puta sposobnija od biološke inteligencije (odnosno ljudi), a nanoroboti moći će proizvoditi hranu iz zraka.
Zvuči kao da se Ray Kurzweil najeo bunike? Kratak pregled njegovih uspješnih “predviđanja” govori u prilog tome da je bolje vjerovati mu na riječ. Godinama prije ostalih futurologa, ali i politologa i povjesničara, predvidio je pad Sovjetskog Saveza. Još 1990. predvidio je da će do 1998. godine kompjutor biti bolji od čovjeka – u šahu. I nije pogriješio: u proljeće 1997. računalo Deep Blue (u uzvratnoj partiji) pobijedilo je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Da stvar bude još luđa, ”plava kanta’’ koja je izašla kao pobjednik u to je vrijeme bila tek na 259. mjestu ljestvice najmoćnijih računala.
Davno je rekao kako će računala do 2010. moći odgovarati na pitanja na temelju informacija s interneta (što i činimo), predvidio da ćemo razgovarati s računalima i davati im glasovne naredbe (Siri, Google Now itd.), predvidio je proširenu stvarnost. Kurzweil je predvidio i “računala koja će biti integrirana u naočale” (Google Glass) te softver koji će moći prevoditi govor u realnom vremenu (Skype Translate). Upravo stoga Google ga je angažirao kako bi pomogao poboljšati uslugu Translate.
Sustav za mešetarenje
Raymond Ray Kurzweil (67) potječe iz obitelji austrijskih Židova koja se uoči Drugog svjetskog rata doselila u newyorško predgrađe Queens. Sklonost tehnološkim novotarijama pokazivao je još u djetinjstvu: sa samo pet godina odlučio je biti izumitelj, a već u dobi od 14 godina osmislio je softver koji je završio u IBM-ovu računalu. Potkraj 70-ih razvio je algoritme za prepoznavanje slova korištene za skeniranje dokumenata i članaka iz novina i časopisa, što je dovelo do stvaranja on-line baze podataka Lexis i Nexis. Susret s glazbenikom Steviejem Wonderom 1982. inspirirao ga je da stvori novu generaciju glazbenih sintesajzera. Nekoliko godina poslije razvio je FatKat, automatski sustav za mešetarenje na burzi.
Negdje putem, još 1975., oženio se psihologinjom Sonyom Rosenwald Fenster, koja mu je rodila dvoje djece, sina i kćer. Tijekom odrastanja imao je nekoliko dobrih razloga da se zanima za tzv. “transhumanizam”, teoriju koja navija da će ljudi jednoga dana prevladati biološku smrtnost i živjeti zauvijek. Naime, Kurzweilov otac umro je od srčanog udara sa 58 godina, dok mu je djed preminuo u ranim 40-im godinama. Rayu Kurzweilu, pak, u dobi od 35 godina dijagnosticiran je visok kolesterol i dijabetes tipa 2. Nakon što je godinama slijedio konvencionalne liječničke preporuke i prehranu prilagođenu toj bolesti, okrenuo se alternativnim tretmanima. Na preporuku dr. Terryja Grossmana, zagovaratelja medicine besmrtnosti, odlučio je svakoga dana u sebe staviti 150 tableta vitamina i minerala za usporavanje starenja, 10 šalica zelenog čaja i osam čaša alkalne vode – to je stil života kojeg se ne odriče ni danas. Svakodnevno prima i injekcije testosterona i DHEA, hormona koji usporava starenje, poboljšava kognitivne sposobnosti, libido i fizičku kondiciju.
Pucajući od zadovoljstva, Kurzweil tvrdi da njegov fizički profil sada odgovara nekome tko je mnogo mlađi od njega pa bi stoga mogao doživjeti medicinsku revoluciju u kojoj će se s pomoću matičnih stanica nadomještati dotrajala tkiva i organi. Mnogo očekuje i od nanomedicine.
– Jednog dana zdravima će nas držati minijaturni kompjutori. Nije to tako futuristički kako u prvi mah zvuči, pa ljudi to već rade na životinjskim modelima. Ima ljudi koji već sada hodaju s kompjutorima koji su im prikvačeni za mozak, poput oboljelih od Parkinsonove bolesti. U idućih 25 godina ti će kompjutori biti veličine krvne stanice – predviđa Kurzweil te tvrdi da će upravo zahvaljujući nanotehnologiji, matičnim stanicama i umjetnoj inteligenciji mnogi zapadnjaci idućih desetljeća doživjeti 120 godina. Tako je optimističan da uopće ne vidi granice ljudskoj dugovječnosti.
Roboti se brzo razvijaju
Iako se njegova predviđanja nekima čine kao znanstvena fantastika, ne treba smetnuti s uma da veliki broj moćnih tehnoloških kompanija (Facebook, Google, Microsoft) posljednjih godina ulaže golema sredstva u razvoj umjetne inteligencije, tehnologije za proširenu stvarnost i virtualnu realnost. Prisjetimo se da je ne tako davno IBM-ov superkompjutor Watson u kvizu Jeopardy (Izazov) pomeo dvojicu iskusnih natjecatelja što je, tvrdi Kurzweil, znak da moramo ozbiljno raspravljati o perspektivama umjetne inteligencije koja će oponašati ljudske sposobnosti.
– Kviz Jeopardy uključuje metafore i igre riječi te šale i zagonetke. Watson ne samo da razumije zamršeni jezik u Jeopardyjevu upitniku nego je on svoje znanje stekao čitajući Wikipediju. Ako, pak, vi čitate Wikipediju, spoznat ćete da je nejasna. Ja sam ponekad morao čitati nekoliko uvoda iz drugih izvora kako bih riješio nejasnoće i dvosmislenosti. Watson je to sve napravio s boljim rezultatom nego dva najbolja natjecatelja zajedno. Watsonov uspjeh pokazatelj je da smo postigli stvaran napredak u kreiranju kompjutora koji rade slične stvari kao i ljudski mozak – izjavio je Kurzweil.
Također, podsjeća da se američkim cestama već godinama testiraju automobili kojima ne upravlja čovjek, već računalo, a roboti su svakim danom sve napredniji i mogu obavljati sve kompliciranije zadatke. Google velik novac ulaže i u zdravstvo već debelo razvijajući male robote koji bi trebali “patrolirati’ našim organizmima i o svim anomalijama obavještavati pametne satove i telefone kako bi se eventualni problemi i bolesti mogli liječiti u početku, prije nego se razviju, s konačnim ciljem, a to je besmrtnost.
Smirujuće predviđanje
Na svim ovim činjenicama, kao i na Mooreovu zakonu i eksponencijalnom razvoju tehnologije, Ray Kurzweil temelji svoja predviđanja, a s obzirom na to da je dosad bio prilično točan, može se očekivati i da će se velik dio sadašnjih predviđanja u budućnosti ostvariti. – Čovječanstvo je na rubu ere u kojoj će tanki implantanti u mozgu pomagati ljudima da budu inteligentniji, ali to ne znači da će invazija inteligentnih strojeva zamijeniti ljude – poentira Ray Kurzweil svojom, možda, i najsnažnijom izjavom koju respektiraju svi oni koji su se s pravom pobojali hoće li ljudi, nakon svega, ostati ljudi.
>> Robosapiensi: Razumjet će nas, učiti, pričat će viceve, pa čak i flertovati...