Udruga IPMA Hrvatska već više od dva desetljeća promovira i razvija projektnu kulturu, a 18. prosinca organiziraju Project Days strukovnu konferenciju koja je usmjerena na trendove u upravljanju projektima te umrežavanju stručnjaka iz područja upravljanja projektima. Ususret događaju, odgovore na pitanja o projektnom menadžerstvu donosi predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje projektima (IPMA Hrvatska), prof. dr. sc. Mladen Vukomanović. Mladen je ujedno i potpredsjednik globalne IPMA Hrvatske, a od iduće godine preuzima predsjedničku ulogu na globalnoj razini. Radi kao redoviti profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali je uz to dosta angažiran u različitim industrijama kao što su naftna industrija, farmaceutska, javni sektor i sl. “Zadnjih dvadeset godina posvetio sam svoju karijeru promicanju projektnih misli, projektne kulture i utjecaju na društvo da počne razmišljati projektno.“, nadodaje Mladen.
Certificiran je za vođenje projekata i za konzultanta u upravljanju projektima, a to su dva vrlo bitna, međunarodno priznata certifikata iz upravljanja projektima. Projektni menadžment je sveprisutan, ali mali broj poduzetnika zna što on točno predstavlja i koja mu je uloga u organizaciji. Mladen je objasnio da je projektna profesija multidisciplinarna te uključuje ljude različitih uloga i zanimanja, različite organizacije koje su uključene u isporuku i ostvarivanje novih vrijednosti kroz projekte. Projektna profesija se nadograđuje kroz život, to nije nešto što može biti naučeno po završetku fakulteta, to je proces cjeloživotnog učenja.
“Za biti voditelj projekata potrebno je posjedovati kompetencije. One uključuju tehničke, neke su i bazne iz naše osnovne profesije, ljudske i društvene te strateške, tj. kontekstualne kompetencije. One se stječu s iskustvom, ali i primjenom znanja, alata i tehnika koje mi u IPMA udruzi upravo promičemo, standardiziramo i učimo.”, kaže Mladen.
Mladenova svestranost i uključenost u različite industrije dovela je do pitanja kako se krenuo baviti profesijom upravljanja projektima, a odgovorio je:
„Nakon završetka građevinskog fakulteta, zaposlio sam se na fakultetu, ali i počeo sa zaduženjima na gradilištu, a prve projektne profesije upravo su krenule s gradilišta. Tada sam vidio da svi ti privremeni poduhvati - projekti, ako se dobro organiziraju, te su provedeni od strane određenih timova gdje su vrlo jasno definirane uloge, jasni benefiti, jasno strukturirana zaduženja… dovode do boljih rezultata. To je ono što čini projektnu profesiju i tu sam se nekako ja zaljubio u tu priču. Ljudi koji su uključeni u upravljanje projektima projektni su stručnjaci. Oni su danas prepoznati od strane zakona te međunarodnih strukovnih tijela poput IPMA. Tako nekako se i ja organiziram, vodim svoj život i pristupam problemima jednostavno, timski, organizirano i fokusirano na rezultat i konačan cilj.”
S obzirom na Mladenovo iskustvo u projektnoj industriji, neka društva su se posebno istakla po svojoj uspješnosti. Velika Britanija je primjer dobre prakse i najrazvijenija je u projektnoj profesiji, a na pitanje kako stoji Hrvatska, odgovara:
“Hrvatska se stvarno trudi u sustizanju dobrih projektnih praksa u svijetu. Naš trenutni razvoj, kad bi se pogledalo u europskom kontekstu je natprosječan. Mi smo trenutno po rastu BDP-a pri samom vrhu u Europskoj uniji, međutim kada se gleda isporuka kroz projekte, onda zaostajemo te postoji prostor za unaprijeđenje. Kad se pogledaju neki Hrvatski dosezi kroz zadnjih recimo 100 godina, naši ljudi i poduzeća su isporučivali vrlo uspješne i vidljive projekte; od infrastrukture, znanosti, tekstilne industrije, mehanike, strojarstva, elektrotehnike i sl. Međutim danas se traži tržišna ekonomija, poklapanje različitih interesa sudionika i uspjeh više nije gledan samo iz jedne perspektive. Danas je pristup upravljanju projekata puno kompleksniji. Možemo primijetiti da naše društvo i ekonomija dosta zaostaju za dobrim praksama projektiviziranog društva.”
Ipak, ono gdje Mladen vidi prostora za napredak Hrvatske je u javnoj i državnoj upravi.
“Dosta sredstava koje mi ulažemo u razvoj naše države ovisi o javnim sredstvima, o EU financiranju i dosta se tih sredstava kanalizira upravo kroz javnu upravu, gdje tu onda postoje upravljačka i provedbena tijela na različitim razinama. Nama nedostaju kompetencije i znanja u javnom sektoru da bismo mogli što prije iz osnovne ideje i određenih financijskih sredstava doći do boljeg rezultata. Hrvatska udruga za upravljanje projektima - IPMA, surađuje s mnoštvom pristupa i metodologija. Recimo, u ovom slučaju, surađuje s Europskom komisijom i njihovom metodologijom PM². Upravo takvi pristupi mogu pomoći našoj državi da podignemo kapacitete. Nadalje, određena ministarstva, poput: Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojim projektima koriste projektne pristupe, koriste projektne metodlogije, naslanjaju se na projektne standarde IPMA-e“ - pojasnio je. Međutim, potrebno je dodatno raditi na podizanju kapaciteta, poput državnog projektnog ureda Velike Britanije – Infrastructure and Project Authority, koji će onda omogućiti lakše kanaliziranje investicijskih sredstava u projekte i bržu i opipljiviju realizaciju benefita za društvo.
Uoči kraja godine, IPMA Hrvatska nagrađuje najbolje projektne prakse u Republici Hrvatskoj tako što će 19. prosinca održati svečanu dodjelu nagrada Project Management Awards 2023 na kojoj će dodijeliti nagrade najboljim projektima, najboljim voditeljima projekata te najboljem znanstvenom istraživanju u području upravljanja projektima. Dan prije dodjele nagrada održava se Project Days konferencija na lokaciji WESPA Business & Lounge. Ova konferencija će okupiti profesionalce iz različitih industrija i zemalja, ne samo iz Hrvatske, koji će podijeliti svoja iskustva sa stajališta projektnih profesija. Na konferenciju dolazi i jedno veliko ime u svijetu projektnog menadžmenta, a to je Adam Boddison, izvršni direktor udruge APM (Association for Project Management) u Velikoj Britaniji.
“Pričat će o razvoju projektne profesije u svijetu i kako se Velika Britanija razvijala kroz zadnjih 10-20 godina. Osim toga, održat će se četiri panela na kojima će se prikazati kako je upravljanje projektima multidisciplinarno, pokrit će se teme kao što su digitalna transformacija, primjena digitalnih tehnologija, prije svega umjetne inteligencije, zahtjevi za energetskom tranzicijom, nefinancijsko izvještavanje i ESG, kojeg će sva velika poduzeća postati obveznici za 2025. godinu. Jedan panel bit će o velikim infrastrukturnim i kompleksnim projektima, gdje ćemo razgovarati o specifičnostima vođenja projekata sa znatnim ograničenjima, resursima i u specifičnim kontekstima”, zaključuje Mladen.
Ostala ugledna imena govornika koja ćete imati priliku poslušati su: Joop Schefferlie, uspješni Nizozemski poduzetnik koji je ujedno i predsjednik IPMA udruge na globalnoj razini, dolazi i izvršni direktor IPMA udruge na globalnoj razini Amin Saidoun koji ima preko 30 godina radnog iskustva u upravljanju projektima, Goran Legac, voditelj strateških projekata - Hrvatske ceste d.o.o. i voditelj projekta izgradnje Pelješkog mosta, Alek El-Kazal koji je projektni direktor ULTRA Europe festivala, dr. sc. Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje na Visokom učilištu Algebra, Vali Marszalek, ESG direktorica za Adria regiju u Mazarsu, Petar Divjanović, voditelj digitalnih HR rješenja u DEKRA Arbeit Gruppe, Vedran Bajer, regionalni direktor Microsoft Hrvatska, Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj i brojni drugi. Više informacija o konferenciji možete pronaći na službenoj stranici događaja.