Kao što se i očekivalo, brojka poginulih i stradalih u razornom potresu koji je u prošli ponedjeljak ujutro pogodio Tursku i Siriju raste svaki dan. Ima još mnogo ljudi koji su ispod ruševina i sve je manje nade da će netko preživjeti. I dok Turska i Sirija broje žrtve, ozlijeđene i stanovnike bez krova nad glavom i gledaju kako će zacijeliti rane te tragedije stoljeća, mnogi analitičari uvjereni su da će ta tragedija utjecati na geopolitiku na Bliskom istoku i otvoriti širom vrata prema pomirenju zemalja tog nesretnog dijela svijeta.
Da sve ide u tom smjeru dokazuje i činjenica da su mnoge arapske zemlje koje su prekinule diplomatske odnose sa Sirijom još 2012. i financirale džihadističke skupine odnosno opoziciju, prvi put telefonski razgovarale sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, u čemu političari vide veliki pomak prema zatopljenju i normalizaciji odnosa sa Sirijom. Netom nakon razornog potresa telefonski su razgovarali sirijski predsjednik Bashar al-Assad i predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi koji je preuzeo vlast u Egiptu 2014., a dosad nisu razgovarali. Sisi je Assadu ponudio pomoć i kazao da će pomoći Siriji i njezinu narodu u ovim teškim trenucima bez obzira na političko razilaženje. Assad je također primio poziv bahreinskog kralja Hamada bin Ise al-Khalife, prvi takve vrste nakon više od desetljeća. Najveće iznenađenje učinila je Saudijska Arabija koja je 2012. prekinula odnose s Assadovim režimom i pružila značajnu potporu oporbi u ranim fazama sukoba, a sada se obvezala pružiti pomoć potresom pogođenim područjima, uključujući i područja pod kontrolom vladinih snaga. Osim Saudijske Arabije pomoći će i Katar.
U svjetlu prirodne katastrofe koja je pogodila Siriju, ostavivši iza sebe velika razaranja i velik broj žrtava, arapska solidarnost i najava zemalja koje nemaju diplomatske odnose s Damaskom o slanju humanitarne pomoći potaknuli su neke na to da bi taj korak mogao pridonijeti obnovi odnosa između Sirije i zaljevskih zemalja. Promatrači govore o približavanju Zaljeva i Sirije koje bi moglo otvoriti vrata povratku diplomatskih odnosa između tih zemalja, pogotovo između Sirije i Saudijske Arabije, posebice nakon što su mnoge arapske zemlje nedavno ponovno uspostavile diplomatske odnose sa Sirijom, a Assadova težnja za povratkom svoje zemlje u arapski zagrljaj sve je jača.
I Jordan je jedna od zemalja koja je prekinula diplomatske odnose sa Sirijom a sada joj nudi pomoć. Jordanski kralj Abdullah II. naredio je vladi svoje zemlje da pruži pomoć obiteljima žrtava i ozlijeđenima u Turskoj i Siriji nakon razornog potresa koji je pogodio te zemlje te je odmah drugi dan telefonski razgovarao sa sirijskim predsjednikom Assadom te potvrdio "solidarnost i potporu Jordana, vodstva i naroda, Siriji u katastrofi". Najdalje od svih zemalja otišao je Tunis. Naime, tuniski predsjednik Kais Saied odlučio je obnoviti diplomatske odnose sa Sirijom i ponovno otvoriti veleposlanstvo u Damasku koje je zatvoreno od 2012. te je potvrdio potporu tuniskog naroda bratskom sirijskom narodu, napominjući da je pitanje sirijskog režima unutarnja stvar koja se tiče samo Sirijaca.
U Damasku smatraju da sva ta pomoć neće pomoći sirijskom narodu ako se ne ukinu sankcije koje su Siriji nametnule Sjedinjene Države i Europska unija. Savjetnica sirijskog predsjednika Assada bijesno je optužila Zapad da samo šalje humanitarnu pomoć u dijelove Sirije koje drže pobunjenici. Bouthaina Shaaban opisala je potres kao "katastrofu", dodajući da je puno ljudi još zarobljeno ispod ruševina u dijelovima zemlje pod kontrolom vlade.
"Vlada Sirije i građani Sirije iz svih slojeva društva i iz svakog kutka Sirije daju sve od sebe da pomognu", rekla je Bouthaina Shaaban ističući da su Zapadu, nažalost, bitna samo područja u kojima su teroristi i Bijele kacige, ali da ne mari za područja u kojima živi većina Sirijaca.
Sirijski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Bassam Al-Sabbagh kazao je za Večernji list da će pomoć koja se pruži Siriji doći do sveg stanovništva. Nakon sastanka s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom, kako bi mu prenio zahtjev sirijske vlade za pomoć, Al-Sabbagh je dodao: - Uvjeravamo Ujedinjene narode u našu spremnost da koordiniramo pružanje humanitarne pomoći svim Sirijcima diljem zemlje.
Spremni smo raditi sa svima koji žele pružiti pomoć Sirijcima u svim dijelovima Sirije - istaknuo je Al-Sabbagh te naglasio da je dostupan pristup iz Sirije te da svi koji žele pomoći mogu se koordinirati sa sirijskom vladom.
- Sankcije koje su nametnuli SAD i EU najveći su krivci za nedolazak pomoći Siriji i sirijskom narodu. Mnoge zemlje koje su izrazile želju da pomognu Siriji pod velikim su pritiskom Washingtona i Bruxellesa da to ne čine i prijete im da će biti kažnjene. Samo da vam nešto objasnim, situacija u Siriji i prije tog razornog potresa bila je teška. Zbog sankcija je zdravstveni sektor potpuno uništen. To isto vrijedi i za energetski sektor, vodoopskrbu i prehrambeni sektor. Potres je višestruko otežao ionako vrlo tešku situaciju u kojoj živi i s kojom se suočava sirijski narod. Sve naše namjere da popravimo svu tu infrastrukturu i pomognemo našem narodu u tragediji koja nas je zadesila potresom koče sankcije koje su nametnuli SAD i EU - kazao je Bassam al-Sabbagh i dodao da mnoge tvrtke i kompanije koje žele pomoći Siriji i sirijskom narodu strahuju od sankcija.
- Ima prijateljskih zemalja koje nam žele pomoći, ali ni jedan transportni avion neće poletjeti u Siriju zbog sankcija. Sankcije koče sva nastojanja sirijske vlade i prijateljskih zemalja da pomognu napaćenom narodu. SAD i EU hitno moraju ukinuti sankcije. Ne ukinu li sankcije, bit će odgovorni za smrt velikog broja Sirijaca. Kakva bi se tragedija veća od ove morala dogoditi da bi se ukinule sankcije i pomoglo sirijskom narodu - pita se Bassam al-Sabbagh.
Sirijski rat, koji traje kao oba svjetska rata zajedno, ušao je u dvanaestu godinu te odnio više od pola milijuna života, raselio više od 6 milijuna ljudi i, prema procjenama, napravio štetu sirijskom gospodarstvu od oko 630 milijardi dolara te doveo na rub siromaštva i gladi čak 90 posto Sirijaca. Pogoršanje gospodarske situacije u ratom razorenoj zemlji, pandemija koronavirusa, sankcije i nastavak sukoba u pojedinim dijelovima Sirije milijune tamošnjih stanovnika guraju prema još većem siromaštvu i gladi.
Gotovo svaki drugi stanovnik Sirije na spavanje odlazi gladan! Otežavajuća je okolnost za Sirijce i to što je SAD uveo nove stroge sankcije, prema zakonu koji se zove Cezarov zakon i koji je godinama sprečavao pružanje pomoći osiromašenom i iscrpljenom sirijskom narodu, pokazujući da dvostruki standardi vrijede čak i u krizama i katastrofama. Kako je tvrdio Donald Trump, prema tom zakonu američka je politika da "diplomatske mjere i mjere ekonomske prisile moraju biti primijenjene kako bi se vladu Bashara al-Assada prisililo na to da zaustavi ubilačke napade na sirijski narod i podrži tranziciju prema sirijskoj vladi koja poštuje vladavinu zakona, ljudska prava i miroljubivu koegzistenciju sa susjedima". Iako Trump već tri godine nije na vlasti, a predsjednik Joe Biden je u predizbornoj kampanji najavio da će promijeniti svoju politiku prema Siriji, zbog rata u Ukrajini Sirija je pala u zaborav.
U Siriji, koja je prije rata imala najjaču ekonomiju u regiji i bila jedina zemlja koja nije imala ni dolara vanjskog duga te je proizvodila dovoljno hrane za vlastite potrebe pa i za izvoz, u posljednjih godinu dana broj onih koji nemaju sigurnu opskrbu hranom porastao je za gotovo milijun i pol te ih je sada ukupno više od 9 milijuna. Vrijednost sirijske funte svakodnevno pada, a cijene rastu. U ruralnim dijelovima Damaska vrtoglavo, pogotovo cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.
Zbog tako teške situacije Sirija je u srijedu i službeno zatražila pomoć Europske unije, što je potvrdila i Europska komisija. - Jutros smo primili molbu sirijske vlade za pomoć putem mehanizma civilne zaštite - rekao je europski povjerenik za upravljanje kriznim stanjima Janez Lenarčič potičući zemlje članice da sudjeluju u pomoći.
Na službeni poziv Sirije za pomoć, od članica EU-a Rumunjska je prva odmrznula sankcije Siriji. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis najavio je odgovor Bukurešta na zahtjev Sirije zemljama Europske unije za dodjelu hitne pomoći žrtvama potresa preko zračnog mosta kojim upravlja rumunjsko Ministarstvo obrane kazavši da će aktivirati zračni most u koordinaciji s Europskom komisijom, i to za prijevoz raznih proizvoda, uključujući odjeću, hranu, medicinske proizvode, pokućstvo te sve druge vrste pomoći prema potrebi. Francuska je u četvrtak najavila pružanje hitne pomoći svim sirijskim regijama, ali i istaknula da to neće promijeniti njezin politički pristup prema režimu Bashara al-Assada.
Analitičari vjeruju da je normalizacija odnosa između Sirije i Turske jedino što bi moglo zaustaviti krvoproliće, jer dođe li do normalizacije odnosa, Turska će obustaviti vojnu operaciju protiv Kurda u Siriji, a ISIL i džihadističke skupine, koje su danas pod kontrolom Turske, polako će gubiti moć i nestati. Tragedija katastrofalnog potresa koji je pogodio dvije zemlje ojačao je odnose između Damaska i Ankare jer dvije zemlje sada dijele problem koji nadilazi granice i političke razlike.
S obzirom na to da turskog predsjednika Erdoğana 18. lipnja očekuju izbori, i više je nego svjestan da njegova politička sudbina ovisi o brzoj i odlučnoj reakciji na potres te o političkim odlukama koje će sada donijeti, jer približavanjem Damasku i odustajanjem od napada na Kurde u Siriji mogao bi dobiti glasove onih na koje dosad nije mogao nikako računati. To su izbori koji se održavaju nakon više od 20 godina Erdoğanove vladavine, a prvi nakon uvođenja predsjedničkog sustava 2018. Indikativno je da ti izbori dolaze u vrijeme pogoršanja ekonomske situacije u zemlji, za što je odgovorna struktura vlasti na čelu s predsjednikom Erdoğanom. Zbog takve katastrofalne politike pala je i popularnost vladajućih. Prema anketama, Erdoğan i AKP jedva imaju potporu 30 posto birača. Tako je zbog sve većih kritika na njegov račun. Inače, većina je društvenih mreža u Turskoj nedostupna, pogotovo Twitter.
Iako su mnogi analitičari bili uvjereni da će predsjednički i parlamentarni izbori koji se trebaju održati u lipnju biti odgođeni, Erdoğan je kazao da će se održati na vrijeme i neće biti odgođeni zbog potresa.
Naime, u Turskoj Kurdi čine oko 20% stanovništva i zasigurno će odrediti budućeg predsjednika i većinu u parlamentu. Međutim, u slučaju da dođe do normalizacije odnosa između Erdoğana i Assada, Erdoğan bi možda mogao računati na glasove Kurda i vjerske skupine alavita, koji čine oko 25% stanovništva odnosno oko 27 milijuna stanovnika Turske i dosad su tradicionalno glasali za opoziciju, ali pod uvjetom da odustane od vojne operacije protiv Kurda u Siriji i radikalno promijeni odnos prema sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu koji pripada spomenutoj vjerskoj skupini.
VIDEO: U gradu Hatay na nekoliko lokacija opozvane su akcije spašavanja te se polako uklanjaju ruševine od potresa