TRESLO SE 2/3 DRŽAVE

Potres koji se osjetio u većini Jugoslavije: Poginulo je 136 osoba, deseci tisuća ostali bez doma

Foto: VL
Potres u Crnoj Gori
Foto: VL
Potres u Crnoj Gori
Foto: VL
Potres u Crnoj Gori
14.03.2024.
u 09:20
Tlo se treslo i pomicalo od 7 i 20 do 7 sati i 22 minute, no, samo desetak sekundi, koliko je trajao najjači udar, bilo je dovoljno da pogine 136 osoba – 101 u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Bilo je to 15. travnja 1979. godine, a članke o tom tragičnom događaju možete pronaći u arhivi Večernjeg lista.
Pogledaj originalni članak

U 7 sati i 20 minuta, 15. travnja 1979. godine, snažan potres, od čak 7.0  stupnjeva po Rihteru i 9 stupnjeva po Mercalliju, u crno je zavio Crnu Goru. Bio je to tada najjači potres u posljednjih 70 godina, na području bivše Jugoslavije, jači i od onog u Skoplju. Osjetio se na čak dvije trećine teritorija bivše države. Promijenio je tok rijeke Bojane, oštetio prugu Beograd – Bar te kotlove i visoke peći u čeličani u Zenici, potopio je kuće i Jadransku magistralu te nanio golemu štetu Dubrovniku.

Epicentar potresa bio je u moru, petnaestak kilometara od crnogorske obale, između Bara i Ulcinja. Tlo se treslo i pomicalo od 7 i 20 do 7 sati i 22 minute, no samo desetak sekundi, koliko je trajao najjači udar, bilo je dovoljno da pogine 136 osoba – 101 u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Tisuću je ljudi tada bilo ozlijeđeno, više od 450 sela sravnjeno sa zemljom, a bez doma je ostalo 80 tisuća Crnogoraca. Mnogima od njih, kuće je, doslovno, progutalo more. Dio hotela 'Fjord', najvećeg u Kotoru, također je nestao u moru, a pod morem je završilo i 200-tinjak metara Jadranske magistrale. Stradale su i ceste prema moru te pristaništa u Kotoru i Zelenici. 

Razorna snaga potresa u crnogorskom primorju bila je tolika da se čak promijenilo i korito rijeke Bojane te je, zbog promjene toka rijeke, Ulcinju i okolici, prijetila i opasnost od poplave. Mnoga su mjesta ostala bez vode, struje i telefonskih linija, a za promet je, zbog oštećenja kontrolnog tornja i uređaja, bio zatvoren i aerodrom u Tivtu. Teško je oštećen i budvanski Stari grad – od 400 građevina, samo ih je osam bilo neoštećeno. Gotovo potpuno uništen bio je i crnogorski centar kulturne baštine, ulcinjski Stari grad, a oštećenja je pretrpio i najmlađi grad na tamošnjoj obali, Herceg Novi. 

Zgrožen prizorima, Tito je sve pozvao u pomoć stradalima

„Potres, koji je jutros zadesio ovo područje, bio je vrlo snažan. Ja sam se bojao da je i ovdje, u samom Igalu, pričinio mnogo više štete. Mjesta koja sam sada obišao i nekoliko strahovitih ruševina, koje sam vidio, daju jezivu sliku. Razgledao sam brodogradilište na Bijeloj. Tamo je 70 metara obale, zajedno s radionicama i svim ostalim, potonulo u more. Sreća je što danas nije radni dan, pa se tamo zatekao mali broj ljudi, tako da nije bilo mnogo žrtava. Ali, od rukovodioca iz Crne Gore, koji su bili u Baru, Ulcinju, Budvi i Kotoru, saznao sam da su tamo bila mnogo veća razaranja. Vjerojatno su u selima, koja su u brdima, stare kuće sve porušene“, rekao je tada 87-godišnji Josip Broz, obilazeći razoreno, crnogorsko primorje. Štete su bile nesagledive, te je Tito cijelu zemlju pozvao da se ujedini u pomoći postradalima, što se i dogodilo.

broj angažiranih radnika i dalje nedovoljan

Bačić: Iskoristili smo 71 posto iznosa iz Fonda solidarnosti za obnovu, do lipnja moramo ostatak

„Na početku mog mandata na poziciji ministra imali smo zahtjeve za nadoknadu sredstava vrijedne 370 milijuna eura. Danas smo na 710 milijuna. Da bi smo dostignuli zadani iznos, dnevno bi trebali zaprimati zahtjeve za nadoknadu sredstava od 4 milijuna eura”, rekao je Bačić nakon sjednice Vlade. Samo je u prošlom mjesecu podneseno više zahtjeva za nadoknadu sredstava nego u prosincu, siječnju i veljači zajedno, dodao je resorni ministar.

Mnoge tvrtke odmah su izdvojile jednodnevnu zaradu za pomoć Crnoj Gori. Samo nekoliko sati nakon katastrofalnog potresa, u pomoć postradalima krenule su liječničke ekipe i spasioci iz svih krajeva bivše države. Pomoć je pristizala doslovno sa svih strana. Konvoji su dovozili hranu, pokrivače, krevete, no kako su ceste bile razorene i neprohodne, najveći se dio pomoći dostavljao helikopterima i avionima. Specijalnim avionom ''Transadrije'', na katastrofom pogođeno područje stigla je tada i novinarska ekipa Večernjeg lista, a članci, kojima su izvještavali s lica mjesta, ostali su do danas sačuvani u arhivi. Sačuvane su i fotografije tadašnjeg, specijalnog, seizmografskog sata, koji bilježi trenutak najsnažnijeg potresa, a tog je jutra u Zagrebu, stao u 7.22.

Treslo se čak dvije trećine bivše Jugoslavije

Prije snažnog potresa, u Boki Kotorskoj, tlo tadašnje države, od siječnja je, gotovo konstantno, podrhtavalo. Blaži potresi osjetili su se u okolici Šibenika, Kragujevca, u Visokom, Banjoj Luci, Skadarskom jezeru i Jadranskom moru, u Beogradu i u Vojvodini. 
Ukupna seizmološka energija, koja je oslobođena u tim potresima, ne računajući razorni potres u Crnoj Gori, bila je jednaka energiji koja bi se oslobodila pri eksploziji oko 180 tisuća tona klasičnog eksploziva.

Udar potresa u crnogorskom primorju tog su jutra osjetili i građani Zagreba, Beograda, Ljubljane, Skoplja, Sarajeva. Tanjug je javio da su životinje, u sarajevskom zoološkom vrtu, predosjetile potres. Kako su tada opisali zaposlenici zoo vrta, neposredno prije no što se zemlja snažno zatresla, lavovi su počeli neobično rikati, medvjedi i ostale životinje bili su izrazito uznemireni, a zečevi su se dali u paničnu trku. Iako je potres bio u Crnoj Gori, njegova je razorna snaga bila toliko jaka da su čak bili oštećeni i kotlovi u čeličani u Zenici, a manjih je oštećenja bilo i na viskom pećima željezare. Oštećenja je pretrpio i dio željezničke pruge Beograd – Bar. Štete su zabilježene i na mostarskom području i diljem Makedonije. Osjetili su ga i Riječani, a u Puli mu je jačina bila 2-3 stupnja Merkalijeve ljestvice, no od hrvatskih gradova najsnažnije je tada stradao Dubrovnik, koji je bio najbliži epicentru potresa.

Dubrovnik se tresao na 7 stupnjeva po Mercalliju

Na širem području tadašnje Općine Dubrovnik, jačina potresa iznosila je 7 stupnjeva po Mercalliju. U samom Dubrovniku oštećena je 1071 građevina, uključujući brojne spomenike kulture te 885 stambenih i poslovnih objekata. Najviše je stradalo područje Konavala, Župe dubrovačke, povijesna jezgra, s područjem Pile i Ploče, Rijeka Dubrovačka, Slano i Ston. Iste te godine, 24. svibnja, Dubrovnik je pogodio još jedan potres, jačine 6 stupnjeva po Mercalliju. Prema procjenama iz 1980., ukupna šteta iznosila je 436,5 milijuna dolara. Nakon tog najjačeg potresa koji je u travnju pogodio Crnu Goru, do kraja 1979. godine registrirano je još 90 jakih potresa te više od stotinu manjih i oko 10 tisuća slabijih potresa.

Detaljnije o događajima iz prošlosti čitajte u arhivi Večernjeg lista

VIDEO: Eksplozija tijekom govora japanskog premijera izazvala kaos, sklonjen je na sigurno

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar utunelu
utunelu
10:50 14.03.2024.

Ne dao Bog nikome ..znaci tocno 50 godina od toga zla..ima smisla