dobrotvor iz amerike

Razvio softver za rendgen i daruje ga hrvatskim bolnicama

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Razvio softver za rendgen i daruje ga hrvatskim bolnicama
Foto: Pixsell
Instagram
Autor
Sonja Hoffman
29.06.2012.
u 12:00
Josip Čermin prekinuo je s 25 godina studij i osmislio softver za pohranu i kompjutorsku obradu rengenskih snimki kojim je oduševio američko tržište. Lani je takav softver, vrijedan 250.000 dolara, darovao i zagrebačkoj bolnici Sveti Duh.
Pogledaj originalni članak

Svi oni koji ne vjeruju da je američki san moguć pokolebali bi se pred tvrdnjama Josipa Čermina (44), američkog poduzetnika iz Sjeverne Karoline, hrvatsko-čeških korijena, koji nas je u srijedu, dan uoči primanja kod predsjednika Ive Josipovića, uvjeravao u suprotno.

– U Americi je sve moguće. Samo treba imati kliker i raditi – ustvrdio je Čermin koji je 1993., s 25 godina, prekinuo studij i osmislio softver za pohranu i kompjutorsku obradu rengenskih snimki s kojim je oduševio američko tržište, a lani je takav softver, vrijedan 250.000 dolara, darovao i zagrebačkoj bolnici Sveti Duh.

Traži ga i američka vojska

Tvrtka koju je tad pokrenuo ovim je kompjutorsku programom počela opskrbljivati američku vojsku, a ubrzo i bolnice diljem Amerike.

– Za samo tri godine tvrtka je ostvarila promet od 18 milijuna dolara, pa sam 1999. osnovao novu i lansirao još bolji program koji se može ugraditi u sve vrste radioloških uređaja – otkrio je. Danas, kaže, zapošljava 80 ljudi, a tvrtka ima godišnji promet od 50 milijuna dolara. Ideju za posao, priznaje Čermin, dobio je od prijatelja Zagrepčanina, koji je želio takav softver prodavati u inozemstvu, no nije uspio, a njemu samom je fakultet u Americi ionako bio „gubitak vremena“.

– Do 4. osnovne pohađao sam talijansku školu u Puli, a onda se obitelj, jer su i otac i majka pomorci, preselila u Nigeriju. Završio sam privatnu srednju školu u švicarskom St. Gallenu i upisao ekonomiju na sveučilištu Jacksonville, dogurao do treće godine i shvatio da me fakultet koči – prisjetio se. Isprva se, kaže, bavio kupnjom kompjutorskih dijelova i sklapanjem gotovih PC-a, no onda je uvidio da se dobra ideja u Americi više cijeni.

– Ovaj je program omogućio radiolozima ne samo pohranu tisuća snimki već i mogućnost da se odmah nakon pretrage vidi je li snimka uspjela, te da je radiolog poveća i vidi detalje koje u originalnoj veličini ne bi primijetio – pojašnjava Čermin i dodaje da je time otvoren put da se snimke kompjutorski za nekoliko minuta šalju diljem svijeta, pa se radiolozi iz jedne bolnice mogu lako konzultirati i s drugim stručnjacima.

U proizvodnju je krenuo s partnerom iz Izraela koji je imao osmišljen hardver, a danas konkurira najvećim proizvođačima, jer njegov program može se ugraditi u sve vrste uređaja.

– Svoj program darovao sam i za vrijeme potresa na Haitiju, ali i za vrijeme rata u Iraku kako bi liječnici što brže mogli slati s terena snimke ozlijeđenih, a 2005. godine Amerikanci su me odlikovali medaljom Ellis Island za humanitarne zasluge – nastavio je. S partnerom poslovanje planira proširiti u Tajlandu i Kini, no poslovni mu uspjeh više nije jedino čemu teži u životu.

Dosad ga odbijali

U međuvremenu se, kaže, rastao i otac je troje djece, pa iako ne vjeruje da će se vratiti, Hrvatsku nosi u srcu.

– Dugo sam pokušavao svoj program darovati hrvatskim bolnicama, no nitko nije bio zainteresiran – tuži se Čermin i pita se je li moguće da je razlog to što su mu konkurenti tvrtke poput Shimatzua, General Electricsa i Siemensa.

Nudio je program Vinogradskoj i riječkoj bolnici, no nitko od ravnatelja nije bio zainteresiran. Njegova prva donacija programa tako je 2010. završila u Banjaluci.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

NJ
Noćni jahač
12:22 29.06.2012.

Čovjek hoće besplatno dati, a ne smije. Tu nema logike... Ili ima?

Avatar ylodi
ylodi
12:53 29.06.2012.

Nema provizije na besplatno, u tome je valjda problem?

TM
trade_mark
13:10 29.06.2012.

eehhhh... ti bi poklonio... e ne može. reko je čačić da sve što se daje badava ne valja, pa prema tome - hvala ne treba. mi smo bogata i prosperitetna država, i ne trebaju nama milodari.