PROMO

Razvoj željeznice kao kotač razvoja gospodarstva u Hrvatskoj

Foto: HŽ Infrastruktura
Foto: HŽ Infrastruktura
Foto: HŽ Infrastruktura
05.12.2023.
u 10:48
Pogledaj originalni članak

Izraz „desetljeće željeznice“ već se ustalio u prometnome žargonu i javnosti, a temelji se na činjenici da je većina novca u prometnome sektoru usmjerena upravo na obnovu pruga koja je već uveliko započela. HŽ Infrastruktura pokrenula je veliki investicijski ciklus i paralelno provodi 27 projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina sufinancira europskim novcem. Zbog najava o šest milijardi eura koji se u sljedećih desetak godina planiraju uložiti može se reći kako se u željeznicu u Hrvatskoj ulaže više nego ikada u povijesti.

Većina tih projekata provodi se na koridoru RH2, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, a koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Foto: HŽ Infrastruktura
Kolodvor Vinkovci

Rezultati važnih projekata bit će vidljivi već u godini pred nama. Tijekom 2024. u promet bi trebala biti puštena modernizirana i elektrificirana pruga između Vinkovaca i Vukovara, a sredinom godine putnici bi se novom, bržom i sigurnijom prugom trebali voziti i između dva zagrebačka kolodvora – Zapadnog i Glavnog.

Ovih dana kreće i obnova pružne dionice Zabok – Krapina koja bi također trebala završiti u 2024., a ugovoreni su i radovi između Karlovca i Ozlja.

I iduće godine nastavit će se intenzivni radovi na najvećemu željezničkom gradilištu u zemlji dugom čak 42 kilometra. Naime, na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom rekonstruira se postojeći i gradi drugi kolosijek. Nastavljaju se i radovi na dionicama Dugo Selo – Križevci te Hrvatski Leskovac – Karlovac.

U najavi su i radovi na pruzi Ivanić-Grad – Popovača – Kutina.

Foto: HŽ Infrastruktura
Obnovljena zgrada željezničkog kolodvora Osijek

Što se tiče završenih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, modernizirana je i elektrificirana pruga između Zaprešića i Zaboka, a luka Rijeka dobila je dva modernizirana kontejnerska terminala.

Uskoro kreće i obnova željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama financirana s dodatnih 715 milijuna eura iz kredita Europske investicijske banke.

Osim što se radi na prugama, diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, a obnavljaju se i željeznički kolodvori.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr