Razvojne banke zapada financirale su priuštivo stanovanje, zašto ne bismo i mi?

Domaća razvojna banka iskoristila je potpuno dva od šest instrumenata potpore gospodarstvu osmišljenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, a ostali su u visokom stupnju realizacije. Osim njih, nedavno su snižene stope na dio redovnih linija kreditiranja, a izgledno je daljnje jeftinije kreditiranje u okruženju pada cijene novca u eurozoni, kaže predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo.

Nedavno ste objavili da ste iskoristili sva sredstva planirana NPOO-om. Koliko je tu zapravo sredstava bilo i za što?

HBOR je ukupno kroz financijski okvir NPOO-a dobio na raspolaganje 255 milijuna eura s ciljem plasiranja tih sredstava u gospodarstvo, sa svrhom njegova oporavka i daljnjeg razvoja. U tom smislu, kreirali smo šest kanala plasmana, od kojih su dva već u cijelosti iskorištena, dok su preostala četiri zasad još otvorena. Jedan od spomenutih programa koji je iskorišten u cijelosti odnosi se na kreditnu liniju namijenjenu mikro, malom i srednjem poduzetništvu, i to za one posebne skupine – žene poduzetnice, mlade do 40 godina, poduzetnike početnike te male i srednje poduzetnike koji ulažu u ruralna područja. Za tu je namjenu potrošena cijela predviđena alokacija od 66 milijuna eura, s pomoću kojih smo podržali oko 140 projekata. Najveća pogodnost tih kredita bila je kamatna stopa koja se, ovisno o projektu, kretala od 0,4 do 0,8% fiksno. Imati takve pogodnosti na investicijske kredite za takvu skupinu poduzetnika, i to na rok od 14 godina uz mogućnost počeka, bio je apsolutni hit na tržištu. Druga iskorištena mjera bila je kreditna linija za subvencioniranje kamatnih stopa za projekte javnog sektora. Mi smo u tu svrhu formirali poseban fond u sklopu NPOO-a, imali za to predviđenu alokaciju od oko 26,5 mil. eura te tako uspjeli subvencionirati 40 projekata vrijednih oko 120 mil. eura, uz prosječne kamatne stope od 1 do 1,5%, što je opet bilo vrlo povoljno. Preostali financijski instrumenti odnose se na subvencioniranje kamatnih stopa za kredite koji su usmjereni prema malim i srednjim poduzetnicima, kao i velikim poduzećima, a tu je i jamstveni fond namijenjen za velike poduzetnike. Također, imamo i instrument namijenjen vlasničkom ulaganju, tzv. equity fond, koji se odnosi na ulaganja u investicijske fondove. Odlučili smo taj dio sredstava alocirati na drukčiji način. Naime, postoji jedan dio gospodarstva kojem nisu zanimljivi klasični krediti i jamstva, već se traži alternativni oblik financiranja, a to je upravo ulaganje u kapital. To je, primjerice, idealno za male poduzetnike, startupe ili za poduzetnike u već nekoj zrelijoj fazi poslovanja, koji sad žele izaći na nova tržišta.

Kad podvučete crtu, koliko je sredstava iskorišteno?

Dosad smo kroz NPOO podržali oko 370 projekata teških oko 540 milijuna eura. Pored toga, prije godinu dana potpisali smo ugovor za spomenuti equity dio u koji smo s EIF-om uložili 52 milijuna eura, a efekt tog ulaganja osjetit će se početkom iduće godine. Ove godine traje selekcijski postupak izbora društava s kojima će se raditi, gdje aktivniju ulogu ima EIF koji je i objavio javni poziv za odabir tih društava. No, HBOR ovdje nije samo pasivni promatrač, već daje konačni sud o izboru tih društava. Postupak bi trebao završiti tijekom sljedeća dva mjeseca pa proces odabira ulaganja počinje od siječnja. Istaknuo bih da smo s 26 milijuna eura subvencija omogućili kreditiranje u vrijednosti od oko 140 milijuna eura te smo u tom smislu prešli već gotovo 50% iznosa predviđenog za subvencije. Vjerujem da ćemo sva sredstva potrošiti daleko prije predviđenog roka jer je već više od 30% svih sredstava iskorišteno, dok je sve ostalo u poodmakloj fazi korištenja.

Bilo je na početku dosta kritika iz privatnog sektora prema Vladi da previše novca ide prema javnom sektoru. I vi imate dio novca namijenjen za to.

U HBOR-u je odnos kredita 80:20 u korist privatnog sektora, a takav se udio već godinama održava na istoj razini. Normalna je praksa da jednim dijelom aktivno pratimo i javni sektor u njihovim projektima, što uostalom na jednak način rade i druge razvojne banke. Posebno je to bitno u nekim ruralnim sredinama gdje, primjerice, projekt komunalnog poduzeća može zaživjeti jedino ako ima povoljnije financiranje koje ne ovisi isključivo o toj komercijalnoj komponenti.

Nastavlja se pad referentnih stopa. Očekujete li daljnje prelijevanje na cijenu zaduživanja u RH?

Vjerujemo da hoće. S jedne strane ECB snižava stope, dok s druge imamo poboljšan kreditni rejting države, što je ujedno rezultiralo i povijesno visokim rejtingom HBOR-a. To mora dovesti do povoljnijeg financiranja.

Puno prašine izazvalo je izvješće o konkurentnosti EU Marija Draghija koje naglašava potrebu vala investicija u inovacije da sustignemo SAD i Kinu. Mislite li da nam slijedi neki novi mehanizam poput onog koji je donio milijarde eura nakon pandemije?

Sve naše kreditne linije, posebice one koje se sufinanciraju s pomoću EU sredstava, pokušavamo usmjeriti na projekte koji donose dodanu vrijednost. Inovativnih projekata u našem gospodarstvu itekako ima i s njima možemo biti konkurentni, a naš je zadatak pronaći takve poduzetnike i pružiti im potporu u realizaciji njihovih projekata.

Nepriuštivost stanovanja postalo je vruće politično i društveno pitanje. Smatrate li da u osmišljavanju rješenja ima prostora za HBOR?

Prostora za HBOR svakako ima. To nije samo ekonomsko već i političko pitanje, u kojem će vrlo brzo doći do trenutka kad će se morati razmatrati kreiranje financijskih modela za priuštivo stanovanje. Zbog bujanja cijena nekretnina, strane razvojne banke su uvele modele financiranja priuštivog stanovanja ili kroz equity priču ili kroz kreditne i jamstvene aranžmane. Pa, ako to rade velike razvijene zapadnoeuropske zemlje i njihove razvojne banke, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi.

Imate li novih programa u pripremi?

Uskoro planiramo ponuditi još tri nova financijska instrumenta koji će biti namijenjeni privatnom sektoru. Od ukupnog iznosa kredita bit će moguće otpisati do 50% glavnice, po unaprijed zadanim kriterijima, i to za projekte koji će ostvariti velike energetske uštede, imati naglasak na digitalizaciji i slično. Prvi od njih odnosit će se na poduzetnike u turističkom sektoru, a cilj će im biti podizanje hotela ili novih smještajnih kapaciteta u manje razvijenim zonama, naročito u unutrašnjosti. Moguće su investicije i u prvoj zoni, ali one ne smiju za posljedicu imati povećanje broja smještajnih jedinica, već samo kvalitete sadržaja. Intencija je poticati investicije u održivi oblik turizma u područjima koja nisu samo u prvoj turističkoj zoni, a za tu smo namjenu pripremili oko 160 milijuna eura. Isto tako, pripremamo i programe koji će poticati ulaganja u ostvarivanje energetskih ušteda u proizvodnim industrijama, kao i modernizaciju proizvodnje u prerađivačkoj industriji.