Rebalans će se raditi po 'zapovijedi' Europske komisije

Iz Europske komisije uskoro će u Banske dvore stići preporuke za reforme koje je nužno provesti, saznaje Večernji list. Odgovor je to na inicijativu s hrvatske strane da se što prije pridružimo Europskom semestru. To je skup fiskalnih pravila za zemlje članice kako bi se osigurale uravnotežene javne financije. U Europsku uniju ulazimo sredinom 2013. pa proračun za tekuću godinu nije podložan ispitivanju europskih financijskih stručnjaka, kao što će biti ubuduće, ali saznajemo da je Vlada odlučila već ove godine tražiti pomoć od Unije.

Nova procedura od 2014.

Preporuke iz Europe, prema informacijama iz ekonomskih krugova, trebale bi poslužiti kao podloga za rebalans proračuna, a neki idu i korak dalje pa inicijativu interpretiraju kao pripremanje terena za financiranje iz fonda za pomoć članicama Unije u problemima. Vlada bi lakše opravdala rezove i reforme umotane u prilagodbu Europskoj uniji, kao što bi se i lakše prihvatila pomoć iz EU nego iz riznice Međunarodnog monetarnog fonda, kazao nam je izvor te dodao da aranžman s MMF-om u ovom trenutku Vlada doživljava kao kapitulaciju ekonomske politike pa od njega bježi. A što bi moglo stajati u preporukama Europske komisije? Bit će slične onima iz Svjetske banke i MMF-a, koje upozoravaju da se treba liberalizirati tržište rada, smanjiti izdavanja za mirovine, plaće u javnom sektoru i socijalne transfere te da država mora manje trošiti i smanjiti deficit. Od iduće godine čeka nas procedura Europskog semestra po kojoj prije prihvaćanja proračun ide na analizu u Komisiju, kao i Nacionalni program reformi koji moramo predati. Ako se procijeni da zemlja nije učinila dovoljno, EK piše preporuke reformi za razdoblje od godinu do 18 mjeseci. Mnogi se boje da se tako gubi fiskalni suverenitet, što su govorili i europski protivnici Semestra, ali analitičari iz banaka složni su da je to korak u transparentnije javne financije. Tako analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević ističe da nam implementiranje europskih pravila u 2013. samo može ojačati kredibilitet.

– Mislim da se reforme podrazumijevaju i da u našem proračunu ima dovoljno prostora za rezove, a pravila sadržana u Semestru nisu toliko kruta da ne poštuju specifičnosti zemalja – kaže Živković Matijević.

Slično misle i Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, te Hrvoje Stojić iz Hypo banke. Stojić kaže da se ne trebamo bojati dodatnog “oka”.

Žestoki rezovi

– Deficit proračuna iznosit će oko pet posto – kaže Stojić pa ističe da bi Semestar, kada bi se primijenio, bio korak prema jačanju kredibiliteta.

Za transparentnost je i Zdeslav Šantić, koji sumnja u mogućnost korištenja europskih sredstava pomoći državama u ovom trenutku.

– To nam nije potrebno jer se možemo i dalje zaduživati na tržištu – kaže Šantić.

Jedini koji izražava sumnje Željko je Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb.

– To je vrsta blagog protektorata, samo je politički prihvatljiviji od aranžmana s MMF-om. Nije šija, nego vrat – zaključuje Lovrinčević, koji ističe da među parametrima EK-a postoje i sintetički pokazatelji poput stope nezaposlenosti i gubitka tržišta, po kojima Hrvatska ne stoji naročito dobro. Zaključak koji bi se mogao izvući iz rasprave jest da smo došli do točke kada će nam biti naplaćeno odugovlačenje s reformama jer po europskim pravilima države članice moraju svesti financije na stanje u kojem se ostvaruju primarni suficit od 0,5 posto. S deficitom od 11 milijardi kuna planiranih u ovoj godini Hrvatskoj i dalje nedostaje oko 12 milijardi kuna da bi ostvarila uvjete Semestra. Za poštovanje tog pravila potrebni su žestoki rezovi ili drugi smjer koji bi mogao dodatno uništiti gospodarstvo, a to je još jača porezna presija.

>> BACANJE MILIJARDI: Što treba popraviti u državnom proračunu?