ZAGREB - Prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2002. godinu nije jučer dobio zeleno svjetlo u Odboru za financije i državni proračun. Članovi toga odbora iz stranaka vladajuće koalicije podržali su spomenuti zakonski tekst, a oporbenjaci su ga žestoko napali. Uglavnom su se složili u ocjeni da je riječ o pokušaju ozakonjenja nezakonitog trošenja novca, kako je to kazao nezavisni zastupnik Đuro Njavro, a Jadranka Katarinčić Škrlj upozorila je da se "uzima tamo gdje nismo uspjeli potrošiti i daje tamo gdje je potrošeno". Takvu je ocjenu odbacio zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, koji je istaknuo da je rebalans težak 628 milijuna kuna, da je to manje od jedan posto u odnosu na proračun i da to ni na koji način neće utjecati na gospodarstvo i ekonomske tokove. Dodao je i to da se rashodi ne povećavaju, te da javna potrošnja ostaje pod kontrolom. Najveći dio novca u rebalansu odnosio bi se na povećane rashode, odnosno plaće, i to 130 milijuna kuna na prosvjetu, 120 na znanost, 107 na zdravstvo, 90 na MUP, 40 na Državni zavod za zaštitu majki... Pri tome su, objasnio je Kuštrak, smanjeni rashodi u Ministarstvima financija, prometa i veza te javnih radova.
Ivan Šuker (HDZ) upozorio je da se subvencije i sanacije provode na račun kapitalnih izdataka, te da je pogubno da se rebalans provodi zbog prekoračenja plaća. Predsjedniku Odbora Jadranku Mijaliću (HSLS) posebno je neprihvatljiva struktura rebalansa, odnosno činjenica da se smanjuju investicije, a Hrvoje Vejvoda (HDZ) upozorio je da se u razvijenim zemljama rebalans donosi samo u izvanrednim prilikama i uvjetima, dok se kod nas to čini kako bi učitelji, policajci i vojnici dobili ono što su i trebali dobiti. Pitao je pritom kako je moguće jednima uzeti da bi se dalo drugima. Upozorio je i na poseban problem neubiranja prihoda od koncesija, te se založio da se prije revizije pretvorbe i privatizacije provede revizija koncesija. Đ. Njavro tužnom je ocijenio činjenicu da se o rebalansu raspravlja na temelju podataka starih šest mjeseci, a I. Šuker smatra da za punjenje proračuna ima puno izvora sa strane iz kojih se mogu namaknuti nove milijarde, "a mi za vrat lovimo tamo gdje se sigurno može ubrati novac".
Odbor je podržao Konačan prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koji, među ostalim, proširuje osnovicu na samostalne djelatnosti, uvodi se institut prosječne plaće, obveza uplaćivanja doprinosa do zadnjeg u mjesecu, te institut najviše osnovice. Umjesto 20,6 posto, doprinosi bi trebali biti 20 posto, a stope na plaće 17,2 umjesto 17,07 posto. Zamjenik ministra financija Kuštrak objasnio je da se zapravo proširuje osnovica za plaćanje doprinosa na ono što je bilo izbjegavanje ugovora o radu.
Članovi Odbora nisu podržali prijedlog esdepeovca Mladena Žuvele da se u raspravu u Odboru već sada uvrsti prijedlog proračuna za iduću godinu.
D. Đuretek, M. Šarić