Okupljaju se vitezovi Reda svetoga Jurja: Bolković, Barić, Busek, Ivanov...

U Zagrebu će se krajem tjedna okupiti uglednici iz više država srednje Europe – vitezovi Reda svetoga Jurja, čiji se izvori protežu do davne 1308. Jurjevo, dan svoga zaštitnika, prvi će put taj red kuće Habsburg-Lothringen, čija agenda počiva na ideji srednje Europe, proslaviti u Zagrebu, što je potvrda i priznanje hrvatskom zapovjedništvu Reda, proglašenom prošle godine.

Pripadao im je i Vlad Tepeš

Drevan je to red pa će pažljiviji povjesničar, rekonstruirajući dokumente o njegovim pretečama, tako pronaći da je vojvoda Vlad bio pripadnik jednog od njih, i to Reda Zmajeva, koji mu je, kao i njegovu sinu Tepešu, uostalom, i dao ime Drakul (mali zmaj). No unatoč dugoj tradiciji – ili zahvaljujući njoj – današnji red moderan je kulturni, ali i nesumnjivo natpolitički čimbenik, s fokusom na mitteleuropsku orijentaciju.

Uostalom, na čelu reda je veliki meštar Karl von Habsburg-Lothringen, najstariji sin Otta von Habsburga i princeze Regine Sasko-Meiningenske, a red djeluje u zemljama srednje Europe kroz zapovjedništva, Komturaje. Okupljanje u Zagrebu inicirao je Komturaj Hrvatske, na čijem je čelu Romano Bolković. Uz Bolkovića, poznatog novinara i intelektualca, hrvatski članovi reda su, između ostalih: arhitekt Otto Barić, manadžer Sandro Caričević, forenzičar za cyberkriminal Nikola Protrka... Gledajući šire, među vitezovima su i bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek i makedonski predsjednik Đorge Ivanov.

– Red se smatra dijelom umreženosti Europljana u širokom smislu konzervativnog svjetonazora. Prvenstveno djeluje u lobističkom smislu, dakle razmišlja i politički, ali je nadstranački; to je djelovanje metapolitičko kroz lobiranje i razgovor. Unutar okvira europske orijentacije Red gaji ideju srednje Europe i na bogatom povijesnom iskustvu želi učiti iz grešaka i stvarati novo duhovno, kulturno, intelektualno i etičko ozračje, a služe mu kao primjer zemlje Beneluksa ili Skandinavije – govori Bolković.

Okosnica reda, mitteleuropska orijentacija, kompatibilna je i s današnjom službenom politikom Hrvatske. Srednjoeuropska je odrednica sastavnica hrvatskoga identiteta, štoviše u posljednje vrijeme i okosnica vanjske politike Republike Hrvatske, i ne samo kroz politiku tzv. uspravnice predsjednice RH, te je onda jasno da svrha rada ovog Reda – rehabilitacija srednjoeuropskih vrijednosti u prvom redu – koincidira s agendom hrvatskih nastojanja da se u mitteleuropskom okružju oživi i privredni i politički i kulturni život svojstven narodima ovog podneblja i njihovoj vjekovnoj tradiciji.

Stoga su u pripremi događaja u Zagrebu potporu Redu dali su i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Tihomir Orešković, predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, kao i kardinal Bozanić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. U Zagrebu će otvoreni dio programa biti atraktivan pa u pripremi sudjeluje i Turistička zajednica grada Zagreba. Na dan sv. Jurja, u nedjelju, vitezovi će se postrojiti ispred crkve svetoga Marka. Tu će Kravat-pukovnija, koja tradicionalno izvodi smjenu straže, pozdraviti zastavu Reda svetoga Jurja. Potom će vitezovi otići na misu, u crkvu: misu će na latinskom služiti vikar Opusa Dei, vlč. Jorge Ramos. Iako je u djelovanju reda prisutna tradicija, moderno djelovanje reda nije odraz “bečke frustracije”, ali ima tendenciju ne ujediniti, već spojiti “male narode” po uzoru na Beneluks kako bi se, između ostaloga, lakše postavili i prema Bruxellesu, koji često ne razumije partikularne interese ili mikrostanja u državama. O različitim optikama pripadnika srednjoeuropskog kruga, s iskustvom življenja na tim prostorima, i udaljene optike Bruxellesa, govorio je za Večernji list prije nekoliko godina i Karl von Habsburg. Tada je, primjerice, istaknu kako se “grozi izraza zapadni Balkan”.

– Izraz je skovao Bruxelles. Kad sam prvi put čuo to neokolonijalno etiketiranje, zgrozio sam se. Kakav Balkan, Hrvatska pripada Europi. Nije geografski točno, ono je samo izraz Bruxellesa da sve strpa u isti koš. Tad sam bio zastupnik u Europskom parlamentu te sam pozvao veleposlanike svih zemalja “zapadnog Balkana” da se pobune protiv takvog etiketiranja. Znate tko se jedini odazvao? Albanski veleposlanik.

A on mi je pak rekao: “Ako smo mi zapadni Balkan, gdje je onda istočni?” Hrvatska je katolička zemlja s katoličkim vrijednostima i idejama – kazao je tada Habsburg. Načela Reda svetoga Jurja kojih se svaki vitez mora pridržavati nisu brojna, ali su striktna.

– Red svetoga Jurja je kršćanski, a članovi mogu biti pripadnici svih kršćanskih konfesija. Red je europski te podržava suradnju povijesno povezanih zemalja srednje i jugoistočne Europe i zalaže se za jednu ujedinjenu, pravičnu i samosvjesnu Europu. Nadalje, Red je elitaran, a elita mora biti i politička i obvezna je čuvati europsku, kulturnu i povijesnu tradiciju. Red je konzervativno-liberalan, počiva na Dekalogu, slobodi pojedinca i toleranciji prema drugomišljeniku – on poštuje kršćansko prirodno uređenje, kršćanski moral i prava. On štiti obitelj, privatno vlasništvo i slobodno gospodarstvo, i konačno, Red je karitativan.

Protiv ideologije jednakosti

Izvori ovog viteškog reda protežu se do 1308. godine, kada je car Heinrich VII. iz kuće Luksemburg utemeljio Red starog plemstva (ili kasnije Red četiri rimska cara), koji se može smatrati pretečom današnjeg Reda sv. Jurja. Već je godine 1408. car Sigismund iz kuće Luksemburg pored postojećeg Reda starog plemstva osnovao Red zmajeva, prvobitno radi zaštite europske kraljevske loze Svetog Rimskog Carstva. Među 24 člana pripadali su kralj, kraljica i 22 barona, a između njih vojvoda Ernst Željezni od Austrije, kralj Albert II., Veliki knez Witold od Litve, Marsiglio Carrara, pretendent za nasljednika kuće Padova, Hervojar, pretendent na bosansko prijestolje i kasniji vojvoda splitski, knez Stefan Lazarević od Srbije te vojvoda Vlad koji svoje ime Drakul duguje upravo ovom redu.

Žigmund Luksemburški prima 1431. Vlada II. u Red zmaja zbog vojnih zasluga, a ovaj po redu dobiva naziv Drakul – “mali zmaj”. Njegov sin Vlad III. Drakul, koji je posmrtno, zbog navade da neprijatelje nabija na kolac, nazvan Nabijačem (Tepeš), naslijedio je očev nadimak, u značenju Zmajev Sin. Stoljeća kasnije, nakon stapanja, nakon zabrana, 2011. proklamacijom Velikog Majstora Reda Nadvojvode Karla von Habsburg-Lothringen proglašen je Red sv. Jurja – Europski red kuće Habsburg-Lothirngen.

– Red nije groblje tradicija, već putokaz u moderni konzervatizam – ističe Bolković:

– Konzervativni svjetonazor načelno je protiv ideologije jednakosti, a vodilja je pritom provjeriti sva pitanja umjetnosti i kulture, neizravno i politike, kao i upoznavanje s novim idejama, a da ih ne prihvaćamo bez propitivanja samo zato što ih je netko proglasio politički korektnim. 

>>Grabar-Kitarović odlikovala prvog hrvatskog vojnog biskupa msgr. Jezerinca