Redzikowo: Poljski gradić - mjesto nove podjele svijeta

Foto: import
Redzikowo: Poljski gradić - mjesto nove podjele svijeta
23.02.2008.
u 10:33
Pogledaj originalni članak

Malo pitoreskno mjesto Redzikowo za koje donedvano nije čula ni većina Poljaka postaje planetarno poznato otkako je objavljeno da će upravo tu Sjedinjene Američke Države postaviti rakete svoga proturaketnog štita. Baza u Redzikowu postala je i najveći spor između SAD-a i Rusije i mogla bi pokrenuti novu utrku u nukleranom naoružavanju i uvelike podsjeća na doba hladnog rata.

Pregovori o izgradnji američkog proturaketnog štita u Europi traju već godinu dana. Washington se izjasnio da u Poljskoj želi postaviti vojnu bazu s deset raketa presretača te u Češkoj najsuvermeniji radar kako bi mogli odgovoriti na mogući napad Irana ili Sjeverne Koreje. Putin je pak jako ljut i prijeti okretanjem ruskih raketa prema Poljskoj, tvrdeći da je amrički štit prijetnja sigurnosti Rusije.

Nakon prošlotjednog sastanka šefa poljske diplomacije Radoslawa Sikorskog s najvišim dužnosnicima u Washingtonu i izjave da je postignuta “načelna suglasnost” o postavljanju proturakentog američkog oružja i baze u Poljskoj, najvljuje se zajednička izjava o proturaketnom štitu na sastanku američkog predsjenika Georga Busha i poljskog premijera Donalda Tuska planirana za početak ožujka.

Iako još nije poznat datum potpisivanja ugovora te na koji će način Amerikanci ublažiti rusko protivljenje postavljanju američkog proturakentog štita samo 150 kilomentara od rusko-poljske granice, prilično je sigurno, prema informacijama koje smo dobili na terenu, gdje će početi planirana izgradnja američke baze u Poljskoj s deset golemih silosa koji će sadržavati rakete za presretanje.

Na krajnem sjeveru Poljske, više od 500 km udaljenom od Varšave i nedaleko od Baltičkog mora, u okolici grada Slupska koji ima oko stotinu tisuća stanovnika, planirana je izgradnja američkog vojnog objekta.



Građani bez utjecaja
Amerikanci su razmišljali o nekoliko lokacija, ali bivša vojna zračna luka na sjeveru Poljske izabrana je najvjerojatnije zbog već djelomično pripremljene infrastrukture i njezine udaljenosti od Azije odakle bi mogli stići raketni napadi od kojih se i žele braniti. Posjet lokaciji američkog proturakentog štita u Poljskoj dogovorili smo i ostvarili uz pomoć predsjednika općine Slupsk Mariusza Chmiela, pod čijom se upravom nalazi i gradić Redzikowo pokraj kojega se nalazi teren buduće američke baze.

– Riječ je o terenu bivše vojne zračne luke ili točnije o uzletišta pokraj Redzikowa udaljenom samo nekoliko kilometara od grada – otkriva nam šef općinskog središta Slupska. Priču o američkom izboru baš njegove općine za lokaciju važnog vojnog objekta započeo je konstatacijom da središnja poljska vlast ignorira lokalno stanovništvo.

– Pisao sam pisma vladi u Vašavi i predsjedniku države s molbom da informiraju lokalno stanovništo što će to biti, kakve su eventuale prijetnje te zašto baš tu, ali nisam dobio nikakav odgovor – žali se Mariusz Chmiel.

Tek nakon intervencije kod američkog veleposlanika u Poljskoj Victora Ashe’a stigao je ne samo odgovor i brojne informacije o američkim namjerama nego i poziv u SAD da se sami uvjere kako izgleda vojni objekt sličan onome koji treba biti izgrađen u okolici njihova mjesta. Višečlana delegacija s predstavnicima lokalnih vlasti i poduzetnika posjetila je nekoliko američkih vojnih baza.

– Bili smo u bazi Vandenberg gdje se nalaze rakete koje će biti smještene i ovdje – prepričava predstavnik lokalnih vlasti grada na sjeveru Poljske. Dodaje da ih je zanimalo ponajviše kakve koristi od takvog objekta može imati lokalno stanovništvo.

Prema informacijama koje su dobili od američke strane, u budućoj bazi u Poljskoj trebalo bi raditi oko 300 američkih stručnjaka, časnika i inženjera. To je, po mišljenu predstavnika lokalnih vlasti Slupska, premalo da se se gospodarski oživi jedna od regija u kojoj je najveći postotak nezaposlenosti u Poljskoj.

Gubitak aerodroma
Kad počne izgradnja američkog raketnog štita nakon dogovora Washingtona, Praga i Varšave, izgubit ćemo teren bivšeg vojnog aerodroma, žale se predstavnici poljskih lokalnih vlasti, a htjeli su da tamo bude civilna zračna luka, što bi bio preduvjet razvoja grada Slupka i cijele regije.

– Svjesni smo da lokalno stanovništvo neće imati utjecaj na odluku o izgradnji američkog proturaketnog štita, ali smatramo da ako nam uzmu postojeću zračnu luku, onda nam u blizini trebaju izgraditi civilni aerodrom – dodaje općinski načelnik Slupska Mariusz Chmiel dok ispijamo zadnje gutljaje kave u njegovu uredu.



Lokalnom cestom uz poljoprivredna zemljišta nakon desetak kilometara prolazimo ploču s natpisom Redzikowo i dolazimo do ograđenog prostora unutar kojeg se nadzire širok teren prekriven betonskim pločama te zarasli objekti koji prisjećaju na bunkere iz Drugog svjetskog rata. Nakon ulaska na sam teren buduće američke vojne baze otvara se pogled na dvoipolkilometarsko uzletište te široki i dugi teren uokolo na kojem traju geološka istraživanja terena koja po narudžbi Američkog ministarstva obrane radi poljska tvrtka.

– U razgovorima s američkim predstavnicima isticali smo da u izgradnju buduće američke baze u sjevernoj Poljskoj budu uključene lokalne tvrtke – kaže u razgovoru šef tamošnje lokalne uprave. – I ne samo to. U blizini Redzikowa nalazi se i posebna ekonomska zona; željeli bismo da tamo počnu ulagati i američke tvrtke, što bi otvorilo nova radna mjesta – objašnjava Mariusz Chmiel dok napuštamo bivšu vojnu zračnu luku koju su 30-ih godina izgradili Nijemci.

Objekti koji su se izdaleka činili kao bunkeri zapravo su hangari za manje letjelice, koji su iako su sagrađeni prije gotovo 90 godina još uvijek u dobrom stanju. Cijeli teren uzletišta u poljskom mjestu Redzikowu bio je vojni poligon, a prije godinu dana napustili su ga posljedni vojnici, saznajemo u naselju koje je smješteno odmah uz biši vojni aerodrom.

Ovdje živi oko 1000 ljudi, a to su uglavnom bivši vojnici, inženjeri i piloti koji su radili u obližnjoj vojnoj zrakoplovnoj luci, objašnjavaju stanovnici Redzikowa koje smo susreli na glavnoj ulici gdje se nalazi nekoliko dućana i pošta. Pitali smo ih što misle o tome da će u njihovu susjedstvu biti baza s američkim raketama.

– Mišljenja stanovnika su podijeljena. Prije mjesec bilo je 50 : 50, a sada je 60 za i 40 protiv – kaže nam Andrzej Zaleski, koji je protiv dolaska Amerikanaca jer smatra da će stanovnici izgubiti teren koji je mogao postati civilna zračna luka i koji bi im mogao biti koristan. Dok razgovaramo s nekoliko mladih u naselje Redzikowo, koji smatraju da bi izgradnja američke baze i dolazak američkih stručnjaka i vojnika mogao oživjeti pomalo monotoni život, i ne vide posebnih prijetnji sigurnosti, pridružuje nam se i bivši pilot koji je godinama radio u poljskoj vojnoj bazi Redzikowo.

– Nas sigurno nitko ništa neće pitati – kaže i ističe apsurd povijesti da su se nekada bojali da će Amerikanci napasti, a sada se oni ovdje dolaze braniti.

Podijeljeni Poljaci
Podijeljenost stanovnika naselja iz susjedstva buduće američke proturaketne baze prenosi se i na cijelo javno mnijenje u Poljskoj, kako pokazuje anketa koju je nedavno proveo poljski dnevnik “Gazeta wybrocza”. Prema toj anketi 52 posto Poljaka izjašnjava se protiv američkog proturaketnog štita, a 33 posto za vojnu investiciju američkog ministarsva obrane u Poljskoj. Gotovo 40 posto Poljaka smatra da će američke rakete za presretanje smještene u njihovoj zemlji povećati sigurnost, dok 23 posto ima suprotno mišljenje.



– Najavljeni su i neki prosvjedi protiv izgradnje proturaketnog štita u Poljskoj, a u gradu se mogu vidjeti i grafiti “Nećemo biti štitom Amerike” – otkriva nam novinar lokalnog radija u Slupsku Piotr Merecki kojeg smo sreli u baru u centru Slupska. Ipak, ne očekuje se prevelik broj prosvjednika i protivnika štita, smatra Merecki. Ističe da projekt podržavaju lokalne vlasti, kako bi izvukli što veću korist iz takve investicije.

Iako nije predviđen i najavljivan nikakav lokalni referendum za i protiv lociranja američke baze i raketa na sjeveru Poljske, tamošnje lokalne vlasti pokušavaju informirati stanovništvo i ukloniti sumnje o prijetnjama i nesigurnosti koje bi mogle donijeti američke rakete u neposrednoj blizini.

Dok vlasti i mediji grada Slupska organiziraju sastanke s građanima koji će živjeti u neposrednoj blizini proturakentog štita te internetske forume o temi sigurnosti, i poljske državne vlast ne kriju da žele u zamjenu za dopuštenje za izgradnju baze dobiti američku vojnu pomoć. To je izjavio i poljski ministar vanjskh poslova Sikorski nakon nedavnih sastanaka s vlastima u Washingtonu. Nakon sastanka s američkom državnom tajnicom C. Rice, poljski ministar je izjavio da “SAD idu ususret poljskih željama”.

Poljaci traže od Amerikanaca isporuku sustava protuzračne i proturaketne obrane posljedneg naraštaja Patriot 3. Usavršavanje sustava raketa Patriot Amerikanci su ubrzali nakon rata u Perzijskom zaljevu kad se nisu pokazali učinkoviti sustav Patriot 1 i Patriot 2 protiv iračkih raketa Scud.

Cijeli sustav Patirot 3 uključuje radar koji ima domet 100 km zračnog prostora, a u raketnom bacaču nalazi se osam projektila koji se kreću brzinom pet puta većom od brzine zvuka. Svaki projektil ima vlastiti sustav navođenja koji slijedi dolazeću neprijateljsku raketu, izračunava njezinu putanju i predviđa točku presretanja. Raketa je dodatno opremljena bojnom glavom sa 73 kilograma eksplozivnog materijala.

Prema neslužbenim podacima koje prenose tamošnji mediji, Poljska želi od Amerikanaca 5-6 baterija projektila Patriot 3. Svaki posjeduje po osam raketa. Troškovi takvog “poklona” procjenuju se na dvije milijarde dolara, dok Amerikanci planiraju potrošiti oko 1,5 milijardu dolara na izgradnju cijelog proturaketnog štita u Poljskoj. Sustav Patriot 3 štitio bi američki proturaketni štit te bio uključen u NATO-ov sustav obrane, što znači da bi branio cijelo područje Poljske.

Dok Poljska i Češka ubrzavaju pregovore s administracijom Georga Busha, Rusija oštro kritizira i prijeti protumjerama. Da Rusija neće ostati samo na izjavama, pokazao je nastup potpredsjednika ruske vlade Sergeja Ivanova na konfreciji o sigurnosti u Münchenu.

“Morat ćemo poduzeti nekakve korake kad se 150 km od ruske granice pojavi nova vojna sila”, izjavio je Ivanov predviđajući da američki proturaketni štit u Poljskoj i Češkoj neće biti tako brzo realiziran.

Ruski dnevnik “Komjersant”, komentirajući posjet poljskog ministra Sikorskog SAD-u, predviđa da bi “adekvatan odgovor” Rusije moglo biti već najavljivano usmjeravanje ruskih raketa prema ciljevima u Poljskoj i Češkoj ili smještanje sustava Iskander u dijelu Rusije na Baltičkom moru koji graniči s Poljskom.


Sustav rada i namjena štita

Proturaketni štit sustav je proturaketne obrane (MD – Missile defence) koji predviđa presretanje i uništavanje neprijateljskih balističkih raketa u sve tri faze leta, nakon lansiranja (ulazak u orbitu), u svemirskom prostoru te za vraćanje u atmosferu. U dokumentu američkog ministarstva obrane predviđa se da će u Europi biti smještani sustav raketnih bacača “presretača” u Poljskoj, te radar u Češkoj za slijeđenje središnjeg dijela leta raketa. Deset američkih raketa presretača bit će smješteno u podzemnim silosima, u bateriji veličine nogometnog igrališta. Rakete imaju isključivo obrambenu namjenu, tvrde Amerikanci, a sastoje se od bojnih glava navođenih na cilj, koji pogađaju i uništavaju u drugoj fazi leta. Iz službenih dokumenata SAD-a porizlazi da će se nakon izgradnje europskog dijela sustava proturakentog štita moći braniti od raketa srednjeg i dalekog dometa ne samo SAD nego i većinu europskih članica Atlantskog saveza. Američka vojna baza u Poljskoj zauzimat će od 200 do 600 hektara, a na terenu baze radilo bi 200 američkih vonika i inženjera, navodi ministarstvo obrane SAD-a. Rusija u američkoj bazi vidi prijetnju svojoj sigurnosti jer će biti smještena na njezinim granicama. Stoga su Amerikancima nudili da se koriste informacijama iz njihove radarske baze smještene u Azerbajdžanu, koja pokriva Iran za koji SAD smatraju da im je najveća prijetnnja i čije bi se nuklearne rakete presretale iz Poljske. Rusi su predlagali da SAD rakete presretače instaliraju u Turskoj ili negdje drugdje na Sredozemlju, ali SAD njihovu ponudu nisu ozbiljno razmatrale.

Pogledajte na vecernji.hr