Konačni rezultat: ZA 65,87 posto, PROTIV 33,51 posto

Hrvatska je odlučila – definicija iz Obiteljskog zakona da je brak životna zajednica muškarca i žene bit će unesena u Ustav.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je u 9 sati rezultate sa svih 6714 biračkih mjesta. Za unošenje definicije braka u Ustav glasovalo  je 65,87 posto glasača, dok je protiv bilo 33,51 posto glasača. Izlaznost je bila 37,90 posto, a nevažećih listića bilo je 0,57 posto. Glasovalo je 1,436.163 glasača, broj važećih listića bio je 1,427.967, a nevažećih 8196. Za unošenje definicije braka u Ustav bilo je 946.433 glasača, a protiv 481.534 glasač. Građani su na referendumu, trećem od samostalnosti Hrvatske, odlučivali su hoće li u Ustav ući odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.

Josipović razočaran, ali ne i iznenađen rezultatima

Predsjednik Ivo Josipović kazao je da je razočaran, ali ne i iznenađen rezultatima referenduma. Naveo je i da se nada kako to neće dovesti do novih podjela u društvu i daljnje politike diskriminacije.

Nakon što su objavljeni rezultati, Zagreb Pride poslao je priopćenje u kojem je napisao da oni "jesu obitelj". "To je činjenica, a sve ostalo je nešto drugo", pišu iz Zagreb Pridea te dodaju kako je obiteljski život istospolnih parova, s djecom ili bez njih, "dio našeg društva".

"Referendum je bio potpuno nepotreban i suvišan"

 U SDP-u, naravno, nisu bili zadovoljni ishodom referenduma, jer su u kampanji jasno rekli da su protiv. – Uime SDP-a mogu reći da mi je žao što smo potrošili 48 milijuna kuna iz državnog proračuna za jedan referendum koji je bio potpuno nepotreban i suvišan – rekla je potpredsjednica Vlade, SDP-ovka Milanka Opačić te dodala kako joj je žao što je Hrvatska poslala poruku "da je zemlja u kojoj postoji većina koja je vrlo netolerantna prema manjinskim pravima".

Aktivisti za zaštitu prava homoseksualaca smatraju da do referenduma nije trebalo ni doći. – Država je ovakav referendum trebala spriječiti, a kako to nije učinila, ostalo je organizacijama koje brane ljudska prava da u kratkom vremenu motiviraju građane da izađu na referendum – kazala je čelnica lezbijske udruge Kontra Sandra Juras i zatražila da država poradi na zaštiti istospolnih obitelji i informira javnost o diskriminaciji istospolnih obitelji.

Samo u četiri veća grada protiv u većini

Iz Inicijative Građani glasaju protiv smatraju da ovo pitanje nije bilo bitno većini građana te se to pokazalo izlaznošću na referendumu. – Ovo je pokazalo da je za većinu građana, njih 63 posto, ustavna zaštita prava većine i to onih prava koja već imaju, nije tema. Svi građani koji su danas ostali kod kuće pokazuju da nisu dali podršku ustavnom forsiranju ovog pitanja – rekla je Marina Škrabalo, dok je Gordan Bosanac istaknuo da se istodobno osjeća "i tužno i ohrabreno". – Tužno stoga jer je većina odlučila o sudbini jedne manjine. A ohrabren sam zbog velike podrške ovoj našoj inicijativi i nadam se da je ovo prvi i zadnji put da se dogodilo ovo što se dogodilo – kazao je Bosanac.

Tek u četiri veća grada na referendumu je izglasovano "protiv" uvođenja odredbe o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca u Ustav. To su: Pula (63 posto protiv), Rijeka (59 posto) i Čakovec (58 posto) i Varaždin (56 posto). Čak je i u Zagrebu glasova "za" bilo 54 posto. A odredba je odbijena u samo dvije županije: Istarskoj (57% protiv) i Primorsko-goranskoj (52% protiv). Mjesto rekorder s najvećim postotkom glasova "za" vjerojatno je Kijevo sa 97,2 posto, odnosno samo četiri glasa protiv (2,84 posto).

Izlaznost do 16 sati

DIP je objavio da je do 16 sati izlaznost na birališta bila 26,75 posto, najveći odaziv zabilježen je u Zagrebu (35,99 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (17,38 posto). Na posljednjim lokalnim izborima, u prvom krugu, odaziv u prvom krugu do 16 sati bio je 32,99 posto, a na referendumu o pristupanju Europskoj uniji 33,70 posto.

Od gradova sjedišta županija najmanji odaziv do 16 sati bio je u Vukovaru (18,97%), Gospiću (19,92%) i Bjelovaru (23,10%). U Splitu je na biračka mjesta izašlo 31,84 posto birača, u Osijeku 27,94 posto, a u Dubrovniku 26,23 posto. U 16 sati izlaznost birača u Velikoj Gorici bila je 31,58 posto, Krapini 23,24 posto, Sisku 27,75 posto, Karlovcu 30,75 posto, Varaždinu 30,60 posto, Koprivnici 24,70 posto, Virovitici 24,76 posto, Požegi 26,24 posto, Slavonskom Brodu 24,23 posto, Zadru 26,65 posto, Osijeku 27,94 posto, Šibeniku 28,08 posto, Pazinu 28,17 posto, Čakovcu 27,59 posto.

Izlaznost do 11 sati

Do 11 sati na birališta je izašlo 326.279 birača, što je 9,29 posto od ukupnog broja birača, izvijestio je DIP. U Gradu Zagrebu na birališta je izašlo najviše građana – 13,66 posto od ukupnog broja birača. Najmanja izlaznost do 11 sati zabilježena je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – 5,48 posto. Ovo je manja izlaznost nego na posljednjim, lokalnim izborima, koji su održani u svibnju. U prvom krugu tih izbora do 11 sati izašlo je 13,55 posto birača.

Na posljednjem referendumu, onome o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, do 11 sati odazvalo se 11,44 posto birača. Među građanima koji su dali svoj glas je i premijer Zoran Milanović, otvoreni protivnik referenduma i takve definicije braka.

– Nadam se da je ovo zadnji put da na ovakav način i s ovakvim pitanjima izlazimo na referendum. Ako smo odgovorni ljudi i građani, onda ćemo Ustavom regulirati pitanja o kojima se može i treba katkad odlučivati na referendumu – rekao je Milanović. U Zagrebu je glasovao i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, a u Šenkovcu predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. Iako na ovom referendumu nema izborne šutnje, postoje neka ograničenja. Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin rekao je da je na biračkim mjestima i ispred njih zabranjeno agitiranje, dijeljenje letaka i slično.