Referendum je bio nepotreban, a nakon njega nam nije bolje

Referendum je bio nepotreban i suvišan, a danas, nakon njega, nam nije bolje, ni na pravnom, ni na socijalnom, ni na društvenom, ni na političkom, ni na ekonomskom planu, komentirao je danas predsjednik Sabora Josip Leko rezultate jučerašnjeg referenduma na kojem je odlučeno da se brak ustavno definira kao zajednica žene i muškarca.

- Svi problemi koji su bili ostali su i možda ćemo ih i teže rješavati. Ostaje obveza hrvatskog društva, prema Ustavu, a nadam se i prema društvenim vrijednostima koje želimo raditi i živjeti, da se zaštite sve manjine u društvu i da žive slobodno, odgovorno, u toleranciji i zajednici. Bez toga je teško govoriti o napretku cijelog društva – kazao je Leko.

Na pitanje slaže li se s ocjenom nekih da je referendum bio i izjašnjavanje protiv vladajuće koalicije, odgovorio je kako za političku borbu postoje druge teme i druga područja.
- Odlučivanje građana je uvijek višeznačajno. Motivacija ovog referenduma je, rekao bih, politička prvenstveno jer u obiteljskom zakonu ta definicija braka kao zajednice muškarca i žene već postoji. Motivacija je različita kod različitih skupina u društvu. I zato sam i rekao da je taj referendum nepotreban i suvišan.

Zašto se nismo okrenuli onome što pomaže rješenju sukoba u hrvatskom društvu, to je odgovornost svih u društvu. Ne možemo reći da nema odgovornosti za stanje u društvu kad imamo krizu pet godina – smatra Leko koji se ne slaže s kritikom iz stožera onih koji su bili "protiv" da aktualna vlast nije dovoljno objasnila građanima o čemu se radi na referendumu i da se nije dovoljno angažirala da se spriječi diskriminacija.

- Vlast je bila odgovorna i u skladu sa svojom odgovornošću, ovlaštenjima i djelokrugu je djelovala, no demokratska vlast ne može nametati – tvrdi Leko. Ne slaže se ni s kritikom na račun medijskog praćenja referenduma, jer je, dodaje, logično da demokratsko društvo ima različita stajališta jer ne bi bilo demokratsko da nema različita stajališta i da grupe različito ne vide istu stvar, kao što i stranke vide.

Objašnjavajući proceduru nakon odluke donesene u referendumu, kaže da je proglašenjem rezultata referenduma proglašena i odluka.
- Naravno, opet moram reći da je tu manjkav i Ustav i Zakon o referendumu. Logikom čitanja Ustava, DIP će proglasiti rezultate referenduma i da je odluka donesena i tu odluku će formalno objaviti, po mom sudu, stručna služba Sabora kao što objavljuje sve akte koje donose nadležna tijela. Ako Sabor donese u okviru svog djelokruga, zakon onda objavljuje stručna služba, ako su to učinili građani na temelju članka 1 Ustava i proglasi to DIP, odnosno Ustavni sud ako ima žalbi, poslije toga objava ide iz službe. U Ustav se to automatski ugrađuje kad se objavi u Narodnim novinama – pojasnio je proceduru predsjednik Sabora.

Na pitanje očekuje li ubrzo referendum o ćirilici, budući da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara jučer objavio da je prikupio dovoljan broj potpisa, Leko je rekao da je on uvjeren, siguran da do tog referenduma neće ni doći.
- Cijela problematika ovog referenduma nije uređena, ni dobro, ni potpuno uređena i nama predstoji jedan ozbiljni posao na promjeni Ustava i donošenju Zakona o referendumu. Taj zakon bi trebao urediti pitanja koja su važna za demokraciju i svako društvo, ali i potpuno predvidjeti proceduru.

Kad je riječ o pravima nacionalnih manjina i ljudskim pravima, to je malo drugačija situacija jer Ustav RH, čini mi se u članku 3, navodi vrijednosti hrvatskog društva koje nije moguće mijenjati ni na referendumu ni u Ustavu jer su dio standarda koji vrijedi i koji je Hrvatska prihvatila kao demokratska zemlja prema pravilima UN-a i EU-a. Ljudska prava i prava nacionalnih manjina su vrijednosti na kojima počiva hrvatsko društvo i siguran sam da će sve institucije znati čuvati vjerodostojnost hrvatske države i hrvatskog društva – zaključuje Josip Leko.