Kad početkom sljedeće školske godine u 48 odabranih, eksperimentalnih osnovnih škola sjednu učenici prvih razreda, dočekat će ih rasterećenije gradivo, manje napetosti i stresa. Neće strepiti od jedinica jer zaključnih brojčanih ocjena neće biti. Neće učiti pisati ni mala tiskana slova, a pisana neće morati svladati u prvom razredu, nego će, ako im teško ide, to moći prenijeti u drugi razred. To je, među ostalim, predviđeno reformom obrazovanja koja je jučer predstavljena i prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku.
Želimo sretnog učenika
– Želimo stvoriti školstvo koje čini sretnog učenika, ali i školstvo primjenjivo u gospodarstvu, potrebno nam je dualno školstvo i sve sam to vidio u ovom što mi je danas prezentirano. Moram reći da sam zadovoljan, a sve ostalo će reći stručna i javna rasprava – kazao je Karamarko nakon razgovora s voditeljem kurikularne reforme dr. Borisom Jokićem i ministrom obrazovanja prof. dr. Predragom Šustarom. Ministar Šustar naglasio je da će stručna i javna rasprava odrediti kvalitetu obrazovanja budućih generacija te je pozvao pojedince i institucije da se u nju uključe. Eksperimentalno reforma bi u 48 osnovnih i 12 srednjih škola trebala početi, kako je i planirano, sljedeće školske godine, a reformirano školstvo, vjeruje Šustar, ne da će biti usklađeno s europskim, nego će biti takvo da će “kod nas dolaziti vidjeti sjajan model”. Dodao je da je Vlada osigurala financijsku podršku projektu, iako će novac za provođenje reforme biti osiguran iz europskih fondova.
Loš program povijesti
Zaposlenima se neće smanjivati plaće jer se reforme, drži Šustar, ne mogu provesti s nezadovoljnim zaposlenicima. – Reforma će osigurati praktičnije obrazovanje koje nije za kviz, nego za život – kazao je Jokić. Važnim smatra što se prvi put o obrazovanju govori s razine prvog potpredsjednika Vlade. A Karamarko je ponovio da nije bio zadovoljan postojećim programom povijesti, među ostalim i zato što su djeca učila da je predsjednik Tuđman promijenio ime Dinama u Croatia i zbog toga jer se premalo učilo o Domovinskom ratu. Ne sviđa mu se ni to što svaki nastavnik može izabrati udžbenik. Tri najvažnije promjene u novoj školi koja bi trebala zaživjeti 2017./18. školske godine bit će funkcionalnije, odnosno primjenjivije znanje stečeno u razredu, razvijanje kritičkog mišljenja učenika, umjesto usvajanja činjenica, te naglasak na praktičnom radu u strukovnim školama i na kasnijem izboru smjera u općim gimnazijama.
>> Boris Jokić: Ostane li reforma na razini dokumenta, treba je odmah prekinuti
5. Što znači "manje bubanja"? Uporno tu glupost ponavljaju roditelji kojima ide na živce što im se djeca žale jer trebaju učiti ili što imaju loše ocjene jer im se ne da učiti - pa je za to krivo "bubanje". Istina je, međutim, da je to famozno bubanje, čak i ako je riječ o podacima koje će dijete brzo zaboraviti, proces memoriranja, povezivanja u zapamtljivu cjelinu, organiziranja podataka radi lakšeg memoriranja, to je i razvijanje discipline potrebne da bi se "nabubalo" - a sve to i te kako koristi razvoju mozga i radnih navika djeteta. Da, nije lako, ali učenje nikad nije bilo lako. I nije istina da se sve to "nabubano" zaboravi - nešto od toga uvijek ostaje, ako ništa drugo onda na nivou zapamćene natuknice na osnovu koje će dijete kasnije znati gdje što može potražiti.