Ništa od obećanog smanjivanja broja općina, evo zašto bi to mogao biti problem

Spremni smo za reformski i transformacijski mandat. Tim je riječima premijer Andrej Plenković u srpnju popratio najavu da će Hrvatska u idućih sedam godina na raspolaganju imati više od 20 milijardi eura iz europskih mehanizama, što u sklopu nove financijske perspektive, što u sklopu instrumenta za oporavak od posljedica COVID-19.

Međutim, veliko je pitanje ima li Hrvatska kapacitete za povlačenje tolikog novca, što, među ostalim, podrazumijeva i velik napor javne uprave kako na državnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. Za povlačenje novca iz mehanizma za oporavak nužan je prije svega nacionalni plan oporavka koji je u izradi, a ekonomist Željko Lovrinčević upozorava da će vodeće zemlje EU u te planove ugraditi i interese svojih proizvođača jer mehanizam zahtijeva da projekti sadrže velik udio energetske obnove te zelene i digitalne transformacije.

Regionalni koordinatori

Mogla bi nam ostati trećina – Hrvatska u taj program mora integrirati svoju strategiju razvoja i revitalizaciju industrije jer bi nam se u protivnom moglo dogoditi da nam od novca koji povučemo ostane tek trećina, a da se ostalo kroz uvoz materijala i proizvoda vrati na zapad, a kroz radnu snagu na istok, jer mi više nemamo ni dovoljno radne snage – uvjeren je Lovrinčević.

Upozorava i da se ovi programi ne smiju svesti na “provođenje kanalizacijskih cijevi kroz sela u kojima više nema ljudi”, odnosno na projekte koji donose privremeni rast gospodarske aktivnosti, no srednjoročno ostavljaju samo visoke troškove održavanja takve infrastrukture. Činjenica je, međutim, da “Hrvatska 2030”, strategija razvitka za sljedećih deset godina, još nije ugledala svjetlo dana, a u resornom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kažu da je dokument u završnoj fazi te kako će se uskoro naći u javnom savjetovanju. U ovom ministarstvu najavljuju i osnaživanje uloge regionalnih koordinatora za fondove EU, što bi značilo da će županije ubuduće znatno snažnije sudjelovati u donošenju strateških razvojnih dokumenata, no pitanje je koliko one za to imaju kapaciteta.

U projektima ugovorenim tijekom financijske perspektive na izmaku, dakle kroz proteklih sedam godina, regionalna i lokalna samouprava sudjelovala je s čak 70 posto, kada se izuzmu veliki infrastrukturni projekti države. Za ugovaranje novih projekata osiguran im je dodatni novac, novom raspodjelom poreza na dohodak na temelju koje će država preuzeti dvije milijarde kuna troškova decentraliziranih funkcija. Time bi trebao biti osiguran novac za nacionalnu komponentu u EU projektima, no veliko su pitanje administrativni kapaciteti.

Stručnjaci, naime, godinama upozoravaju na manjak stručnog kadra koji bi trebao osigurati apsorpcijski kapacitet na lokalnoj razini, a najveća je prepreka činjenica da je zapošljavanje novog kadra zabranjeno, a “stari” se kadar slabo nosi s novim izazovima. Koliko su javni službenici sposobni nositi se sa zahtjevima vremena, nedavno je zorno pokazala afera s namještanjem državnih ispita za rodbinu i prijatelje državnih dužnosnika, a u Ministarstvu EU fondova sada računaju da će iz tog bazena dodatnom edukacijom osigurati kadar sposoban za povlačenje novca iz EU.

Plaće i kazne za službenike

Da bi osigurala kvalitetan kadar u javnoj upravi, Hrvatska bi, među ostalim, morala osigurati i novi sustav plaća, nagrađivanje uspješnih i kažnjavanje službenika koji nisu zainteresirani za svoj posao. Takav je sustav najavljen je i u programu nove Plenkovićeve Vlade, no u zakonodavnom planu Ministarstva rada za 2021. godinu o njemu nema ni spomena. Slična je i situacija oko preustroja sustava lokalne i područne samouprave, za koji je program Vlade predvidio rok do kraja 2021. godine, no u zakonodavnom planu Ministarstva uprave ga nema.

Ovo ministarstvo zasad radi na analizi fiskalnih kapaciteta i poslova jedinica lokalne samouprave, a optimizaciju sustava, koja podrazumijeva funkcionalno spajanje pojedinih općina, najavljuju tek krajem iduće godine. S izazovima povlačenja milijardi iz EU fondova Hrvatska će se, dakle, zasad morati nositi bez provedenih reformi javne uprave, iako su ih najavljivale sve vlade od početka milenija.