Regije su instrument da se Hrvate drži u sukobu. Josipović bi sad to vratio

Vladimir Šeks tvorac je Ustava RH iz 1990. godine, tzv. božićnog ustava, i već 25 godina i u sedam zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru najveći pravni autoritet. Tvrdi da nijedna od osam ustavnih promjena koje predlaže predsjednik Ivo Josipović neće ni za milimetar pomaknuti stanje u gospodarstvu, zaposliti nijednog nezaposlenog niti dovesti do gospodarskog rasta.

– Nema nikakve korelacije između Josipovićevih najavljenih ustavnih promjena i poboljšanja kvalitete života u Hrvatskoj – kaže Šeks i dodaje da, osim toga, za šest od tih osam prijedloga i ne treba mijenjati Ustav jer se mogu provesti mijenjanjem zakona.

Raspirivanje animoziteta

No, Josipović tvrdi da su upravo te ustavne promjene preduvjet za razvoj?

A ja tvrdim da upravo nisu. Hrvatskoj ne trebaju novi temelji, ni Druga republika. Temelji Hrvatske ugrađeni su u tzv. božićnom ustavu, a tu je i pravi i istinski temelj hrvatske države Domovinski rat i u tome se nema što mijenjati, dodavati i oduzimati. Niti je potrebno preuređivanje države u pet do osam regija. Niti to ima ikakve veze s poboljšanjem kvalitete života.

Mnogi kažu da bi se ukidanjem županija uštedjele milijarde.

To još nitko nije financijski razradio ni dokazao jer bi funkcije županije svejedno ostale. Dakle, prema tom prijedlogu, funkcije nekoliko županija prebacile bi se na jednu regiju. Primjerice, pet slavonskih županija postalo bi regija Slavonija. S obzirom na to da županije uglavnom imaju koordinirajuću ulogu, vrlo bi se malo uštedjelo jer bi došlo do prebacivanja i centraliziranja većine njihovih funkcija na jedno mjesto. O tome možemo samo napamet špekulirati, potrebno je napraviti solidnu analizu. Što se preustroja gradova i općina tiče, za to nam ne trebaju, kao za županije, ustavne promjene, već se to rješava zakonom. Temeljitom dubinskom analizom treba utvrditi koje su općine samoodržive, a koje treba pripojiti drugima. Osim toga, troškovi koje sada pokriva županija – bolnice, škole, komunalije itd. – ostaju bez obzira postoji li županija ili regija. Samo što sad te bolnice postaju regionalne. Pitam se što će biti s bolnicama koje su, recimo u regiji Slavoniji, u Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru, Virovitici, Našicama? Znači, bit će jedna regionalna, a ostale će biti nekakve podbolnice? Sve te funkcije ostaju. Županije financiraju i osnovno i srednje školstvo...

Zašto vi i vaša politička opcija smatrate da je preustroj Hrvatske na regije politički opasan? Tuđman je bio protiv toga vjerojatno zbog neke povijesne lekcije?

Regionalizmi su uvijek bili snažno oružje u rukama onih koji su upravljali Hrvatskom umjesto Hrvatskog sabora i hrvatske narodne vlasti. Dakle, i Beč, i Pešta, i Venecija, svi su oni vodili takvu vrstu regionalne politike u kojoj su suprotstavljali jedne hrvatske krajeve drugima, sjever protiv juga, i raspirivali animozitete između pojedinih hrvatskih krajeva, a to je vladajućima samo koristilo da održavaju politiku sukoba između pojedinih hrvatskih krajeva. I zato je 1990. jedna od najvećih i bitnih zasluga predsjednika Tuđmana i HDZ-a da su prepoznali što je politička regionalizacija značila u Hrvatskoj. Ona je bila i instrument održanja komunističke diktature jer su se umjetno proizvodile napetosti između pojedinih dijelova Hrvatske. Uzeto je u obzir i prijašnje teško povijesno naslijeđe, jer je regionalizam korišten za dezorganizaciju hrvatskog nacionalnog bića. Znamo iz povijesti kako je bilo teško ujediniti Trojednu Hrvatsku podijeljenu na Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Tom ujedinjavaju tada su se protivile austrougarske vlasti. Zato su Tuđman i HDZ puhali i na hladno kad se na početku stvaranja IDS-a pojavio regionalizam kao dezintegracijski faktor ostvarenja hrvatskog nacionalnog jedinstva. Tvorac IDS-a Ivan Pauleta u prvom programu imao je istaknuto stvaranje Istre kao odvojenog entiteta od Hrvatske. Kasnije je HDZ isto tako žestoko bio protiv slavonskog regionalizma, koji je na početku u svom nacrtu programa predviđao HDSSB, da se Hrvatska ustroji u pet regija po uzoru na talijanske i španjolske regije. A one imaju svoje parlamente, koji donose zakone. Recimo, iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, prometa... To je podijeljeno zakonodavstvo, a u jedinstvenoj unitarnoj državi kao što je Hrvatska ne može se dopustiti da regije donose zakone koji bi se odnosili samo na njih. U tom bi slučaju, naime, Hrvatski sabor bio lišen dijela svoje zakonodavne vlasti. U prvom je nacrtu HDSSB predviđao da bi regije, osim parlamenta, imale i svoju nacionalnu gardu, žandarmeriju i svog predsjednika, vladu, što bi bila potpuna dezintegracija Hrvatske. Hrvatsko zajedništvo i jedinstvo kovano je stoljećima i iskovano u Domovinskom ratu i prevladane su sve dezintegralne tendencije koje su tinjale i koje su bile uzrok mnogih zala u daljoj i bližoj povijesti. Josipovićev plan o stvaranju regija upravo je oživljavanje tih tendencija.

Samo redoslijed

Povezivanje nekih funkcija između županija donijelo bi uštede i koristi?

Da, ali ne moramo zato mijenjati Ustav. U okviru sadašnjeg regionalnog ustroja Hrvatske gdje su županije jedinice regionalne samouprave mogu se ostvarivati sve funkcije koje bi ostvarivala regija. Dakle, županija jest regija, a i sada je već moguće – prema zakonima o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a postavljen je i zakonski okvir i proistječe iz Ustava – da se županije mogu povezivati u različite oblike koordiniranja svojih zajedničkih djelatnosti na brojnim područjima. Tako se mogu osnivati zajedničke županijske službe i tijela. Dakle, to je i ono što bi i regija imala.

Zbog uvođenja regija mijenjao bi se i izborni sustav?

Uveo bi se mješoviti sustav u kojemu bi se polovica zastupnika birala preko lista preferencijalnim glasovanjem. Josipović tvrdi da bi se tako bitno ojačao utjecaj građana na izbore jer ne bi više stranački šefovi i vodstva stranaka određivali zastupnike. Nego tko? Kad bi se i uveo preferencijalni sustav, ne bi građani predlagali kandidate. Širi se velika iluzija, kao birat ćemo imenom i prezimenom. Hoćemo, ali između onih koje nam predloži šef i vodstvo stranke. Birači bi pritom jedino mogli promijeniti redoslijed kandidata na listi. No, to su sve vrlo male korekcije, to nimalo neće povećati ono što je srž ustavne promjene, dakle promjene političkog sustava i to neće imati veze s gospodarskim stanjem u Hrvatskoj.

>> Šeks i Reiner 'opalili' po izbornom programu Ive Josipovića