Regulacija govora mržnje ne smije se pretvoriti u cenzuru

Namjera Vlade da posebnim zakonom stane na kraj govoru mržnje i lažnim vijestima na internetu i društvenim mrežama naišla je na pozitivne odjeke stručne javnosti u Hrvatskoj, ali i na upozorenja da je nužan oprez kako cijela priča ne bi skrenula u politički kontekst i na kraju rezultirala prekomjernom cenzurom.

Stop širiteljima mržnje

Izvršni direktor udruge Digitalna Hrvatska Đuro Lubura podsjeća da propisi često kaskaju za tehnološkim napretkom, zbog čega svi svjedočimo velikom broju onih koji pod krinkom anonimnosti na internetu siju mržnju i netrpeljivost.

– Potrebno je pronaći rješenje kako bi se stalo na kraj širiteljima mržnje i manipulatorima, no treba biti oprezan da se ne bi stvorio zakonodavni okvir koji bi stvar odveo u potpuno suprotnom, ali jednako neželjenom pravcu, do pretjerane cenzure – kaže Lubura. Docentica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša također pozdravlja ideju reguliranja slobode govora na internetu koji je, kaže, postao vrlo problematičan prostor i nezdravo okruženje u kojem se potiču govor mržnje, isključivost i javni linč, no upozorava da će taj posao biti težak.

– Regulacija slobode govora nije ništa novo s obzirom na to da ona već dulje vrijeme postoji u “offline” medijima, no logika klasičnog medijskog prostora potpuno je drukčija od logike online medija. Taj je prostor puno veći i otvoreniji, time i dinamičniji i propulzivniji, zbog čega je njegova regulacija puno teža – kaže Grbeša.

Pritom također upozorava i da je nužan izniman oprez s obzirom na to da je granica između regulacije i cenzure tanka, a najvećim izazovom smatra odluku o regulatornom tijelu koje će pratiti koje su vijesti lažne i na temelju čijih će se odluka kažnjavati prekršitelji.

– Niz zapadnih zemalja ima puno više neovisnih tijela koja se bave medijima na više načina, a ključno je da su ta tijela potpuno neovisna. Kod nas bi se to moglo pokazati kao problem s obzirom na to da već imamo niz institucija koje bi trebale biti neovisne i proaktivne, ali u stvarnosti su inertne i pod velikim utjecajem politike – upozorava Grbeša.

Boji se da je motivacija za donošenje zakona dijelom i politički kontekst, zbog čega je, poručuje, nužan angažman struke i nevladina sektora.

– Zadnju riječ u ovome ne smije imati politika – kaže Grbeša.

Pogrešan redoslijed

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kaže da ga još uvijek nije kontaktirao nitko iz Vlade, no podržava namjeru regulacije slobode govora na internetu pri čemu je, također naglašava, potreban oprez da se ne bi skliznulo u cenzuru. – Ipak, bez obzira na osjetljivost područja, ne smije se odustati od namjere da se zakonski stane na kraj govoru mržnje – kaže Leković. Napominje, međutim, da je redoslijed kojim je Vlada krenula pogrešan te da je prvo trebalo donijeti dugo najavljivanu medijsku strategiju, izmijeniti medijske zakone i tek onda, ako se javi potreba, donijeti poseban zakon za ovo područje.   

Pogledajte i galeriju: Ovo su najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.