Rejting političara: Cijenu ekonomske krize plaća vladajuća stranka

Već deseti mjesec zaredom Večernjakova anketa bilježi trend pada HDZ-a i prednost SDP-a. Za razliku od socijaldemokrata, koji su u odnosu na siječanj 2008., kada je započeo aktualni mandat, zabilježili rast od nekih jedan posto, vladajući je HDZ, sudi li se po rezultatima predbožićne telefonske provjere stranačkog rejtinga, izgubio gotovo osam posto biračke potpore. Međutim, niti negativni trend treba izbezumiti HDZ, niti bi bilo pametno da se svome vodstvu na semaforu neobuzdano veseli SDP.

Zrelost birača
Naime, u prošlome je mandatu SDP u anketama bio u stalnoj prednosti, ali su na izborima birači presudili u korist HDZ-a. Razlog je, kaže politički analitičar Davor Gjenero, što telefonske ankete u pravilu na zahvaćaju biračko tijelo HDZ-a i HSS-a, a zbog nepovjerljivosti toga dijela birača prema upitnicima političke naravi, kada se radi o tim dvjema konzervativnim strankama, u pravilu podbacuju i terenska istraživanja.

– Logično je da u okolnostima globalne krize cijenu negativnih trendova, očekivanja i strahova koji muče prosječnog čovjeka plaćaju vladajuća stranka i premijer. Bilo bi čudno da je HDZ-ov postotak bolji od SDP-ova.

Može se pretpostaviti da je kriza u pristupanju EU izazvana slovenskom blokadom, za koju Vlada RH objektivno ne snosi nikakvu odgovornost, utjecala na to da je postotak potpore HDZ-u ipak skočio za tri posto u odnosu na prošli mjesec. To, pak, što je potpora ulasku u EU, unatoč slovenskom vetu, gotovo 60 posto, govori o zrelosti našeg biračkog tijela – zaključuje Gjenero.

Izbijanje predsjednika SDP-a Zorana Milanovića na čelo ljestvice najpozitivnijih osoba može se protumačiti kao izraz visokog stupnja nezadovoljstva vlašću u vrijeme krize, zbog čega građani traže političku nišu u kojoj će biti političke figure vrijedne njihove pozornosti i potpore. Godinama je kao takva figura bio identificiran predsjednik države Stipe Mesić, kojeg je javnost doživljavala kao tradicionalnu unutarnju opoziciju.

Milanovićev preskok iznad Mesića, pa makar i simboličan, Gjenero tumači činjenicom da se predsjednik polako približava kraju svog mandata, da se njegove aktivnosti usporavaju, ured mu se polako razilazi...

Traženje alternative
– Građani prestaju tražiti političku alternativu u predsjedniku, što ide na ruku Zoranu Milanoviću kao šefu najjače opozicijske stranke – kaže Gjenero, koji drži da je otvoreno pitanje koliko će se dugo Zoran Milanović održati na prvoj poziciji rang-liste popularnih političara, jer se u predstojećem razdoblju može pojaviti neki novi lider u redovima SDP-a, neke druge oporbene stranke ili ga mogu izbaciti na površinu predsjednički izbori.

Za razliku od HDZ-a, čiji je koalicijski potencijal Ivo Sanader kroz dva mandata na čelu države učvrstio, SDP je na nacionalnoj razini uz sebe uspio zadržati samo HNS. Realizira li se, pak, taktički plan za izborno svrgavanje Milana Bandića, koji podrazumijeva da HNS u glavnom gradu na lokalne izbore izađe s HDZ-om, i dugoročno savezništvo između HNS-a i SDP-a može se naći pod upitnikom, procjenjuje Gjenero. Kao grad u kojemu živi četvrtina hrvatskog stanovništva, Zagreb se ni u izbornom smislu, naime, ne može promatrati kao bilo koja jedinica lokalne samouprave.