Rekordan pad BDP-a: Oporavak će ovisiti o ovim stvarima

Hrvatska je zadnji kvartal prošle godine završila kao treća najneuspješnija ekonomija u EU s padom BDP-a na godišnjoj razini od sedam posto. Lošije od Hrvatske bile su Austrija, čije je gospodarstvo smanjeno 7,8 posto, te Španjolska, s minusom od 9,1 posto.

Italija je u tom periodu imala pad od 6,6 posto, a Francuska oko pet posto. U prosjeku zemlje EU zabilježile su 4,8 posto niži BDP na godišnjoj razini, i to uglavnom zbog širenja epidemije i ograničavanja kretanja. Prema dostupnim podacima, nijedna članica EU nije izbjegla pad, a on je i u Švedskoj bio 2,6 posto, Njemačkoj 3,9, a najmanje osipanja bilo je u Litvi (-1,3 posto).

Cijelu 2020. godinu Hrvatska je završila s rekordnim minusom od 8,4 posto, što je, kaže premijer Andrej Plenković, u skladu s očekivanjima. Premijer je i jučer podsjetio na široke programe pomoći privatnom sektoru za čuvanje radnih mjesta, zahvaljujući kojima je pad zaposlenosti bio samo dva posto. Kad je počela pandemija, oporba ga je, kaže, optuživala da će 400.000 tisuća radnika ostati bez posla.

To je izbjegnuto širokim spektrom potpora koje će se nastaviti i u ovoj godini. Financiranje tekućih obveza država zacijelo neće biti upitno jer se Hrvatska povoljno zadužila za dvije milijarde eura, s tim što je jedna od obveznica izdana na rok od 20 godina.

Pad veći nego što je Vlada očekivala

Kad je riječ o padu BDP-a u 2020., to je veći pad od onoga koji je očekivala hrvatska Vlada (minus osam posto), ali i niži od nedavnih projekcija Europske komisije (minus 8,9 posto).

Kako bilo, teška godina donijela je snažan lom koji je nastavljen i u četvrtom tromjesečju. Otkako je počela epidemija, hrvatsko je gospodarstvo padalo tri kvartala zaredom, i to 15 posto u drugom, deset posto u trećem, dok je u četvrtom pad usporio na sedam posto. Nije sve ipak tako crno jer je u odnosu na treći kvartal u četvrtom došlo do ubrzanja gospodarskih aktivnosti od 2,7 posto, dok je na razini EU ta dinamika ostala u negativnoj zoni od -0,4 posto.

Najveći doprinos padu u četvrtom kvartalu došao je od sektora usluga čiji je priljev pao za trećinu, pala je osjetno i potrošnja kućanstava za 4,5 posto, no rasla je potrošnja države za 1,6 posto, što je očekivano i poželjno u ovakvim teškim razdobljima. Ugodno iznenađenje dolazi od izvoznog sektora jer je robni izvoz rastao više od osam posto prema istom razdoblju prošle godine, i to nakon što je dva prethodna kvartala i robni izvoz bio u minusu, a porasle su i investicije oko četiri posto.

Uslužni sektor najveći je gubitnik svugdje pa i kod nas, a podaci kažu da su po kvartalima prihodi od izvoza usluga padali 8,67, 45 i na kraju 35 posto prema istom kvartalu godinu dana ranije.

Nemoguće prognozirati pandemiju

Procjenjuje se da bi ova godina mogla biti godina oporavka, te da će Hrvatska vratiti oko 5 posto izgubljenog nacionalnog dohotka, no taj se oporavak zbog pandemije prebacuje na drugi dio godine. 

– Oporavak će se oslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU. Prognozirana stopa rasta od 5,1% izložena je negativnim rizicima. Projekcija se naime, osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine i snažnoj iskoristivosti potencijalno raspoložih europskih sredstava – navode analitičari RBA.

– Solidna očekivanja i prisutni optimizam treba uzeti s visokom dozom opreza jer je teško prognozirati vremenski horizont obuzdavanja pandemije. Ostaje također činjenica da je Hrvatska jedna od najpogođenijih država u EU te da će trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019. Naposljetku, sam oporavak u 2021. godini neće otkloniti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni.

Snažnije institucionalno okruženje kroz jačanje efikasnosti i kvalitete javnih usluga te jačanje vladavine prava nužan su preduvjet za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja te općenito za održiv rast i razvoj. U suprotnom, Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i bivati ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove, upozorava Zrinka Živković-Matijević.

Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj