Hrvatski sabor mogao bi zasjedati izvanredno tijekom ovog ljeta, kazao je danas predsjednik Sabora Josip Leko na konferenciji za novinare na kojoj je iznio statističke podatke o radu te institucije. Ne može unaprijed, dodaje, govoriti koji bi bili razlozi sazivanja izvanrednih sjednica, ali pretpostavlja da bi se tijekom ljeta mogla pojaviti potreba dodatnih usklađivanja naših zakona s nekim novijim europskim propisima, a osvrnuo se i na sve češće zahtjeve pojedinih zastupnika da ljetna stanka u zasjedanju Sabora traje kraće.
– Ustavni rok ljetne stanke je više instruktivan. Ako postoji potreba, predviđena je procedura da Sabor zasjeda i u tom periodu. Mi ga zovemo izvanrednim zasjedanjem jer Ustav predviđa stanku od 15. srpnja do 15. rujna. Ja sam uvjeren, odnosno vjerujem da će ovo ljeto biti potrebe za zasjedanjem. Kad bih znao koji su razlozi zasjedanja, onda bih vam rekao koje će biti teme i kada će biti. Ne znam, pretpostavljam da je situacija vezana za rad Europske unije i naših predstavnika u Europskoj uniji. Danas je zasjedanje jednog ministarskog savjeta u Vilniusu, čini mi se da je poljoprivreda na dnevnom redu. Moguće je da se pojavi iz različitih područja potreba da se zbog usklađivanja održi plenarna sjednica Sabora – objasnio je Leko.
Leko je objasnio kako je ova godina rada Sabora obilježena ulaskom u Europsku uniju i pripremom za rad i djelovanje nakon ulaska u tu zajednicu zemalja.
– Cijelu su godinu obilježila nastojanja da uskladimo preuzete obveze s europskim zakonodavstvom, pa smo tako donijeli i Zakon o odnosima Hrvatskog sabora i Vlade, novi Poslovnik te oformili novi Odbor za europske poslove koji smo imenovali konsenzusom. U sedmom sazivu Sabora donijeli smo 171 europski zakon – objasnio je Leko. Ukupno su u sedmom sazivu Sabora donesena 404 nova zakona, a predsjednik Sabora je naglasio da se, nažalost, veliki broj tih zakon donosio po hitnom postupku, što se, dodaje, opet može objasniti usklađivanjem s europskim zakonodavstvom.
Na pitanje novinara je li brzina u donošenju tolikog broja zakona i vrlina, odnosno što to znači za pravni sustav i građane, Leko je kazao da bi točnija definicija bila "brzina, ali i oprez".
– Da brzina može utjecati na neusklađenost pojedinih zakona i procesa je evidentno, pa će pravni sustav sljedećih godina biti pod paskom normaliziranja – kaže Leko.
Prema statistikama Sabora, zastupnici HDSSB-a i dalje su najaktivniji. HDSSB-ov Zoran Vinković i dalje čuva prvo mjesto po broju javljanja za riječ, što je u ovom sazivu Sabora napravio čak 756 puta. Drugoplasirani laburist Branko Vukšić javio se za riječ 677 puta, dok je na trećem mjestu opet zastupnik HDSSB-a Boro Grubišić sa 510 javljanja za riječ. Četvrti je HDZ-ov Ivan Šuker sa 509 javljanja, a slijedi ga stranački kolega Josip Borić sa 376 javljanja za riječ. S druge strane, predsjednik njihove stranke Tomislav Karamarko za riječ u Saboru javio se tek četiri puta. Na samom dnu ljestvice po broju javljanja našli su se novi zastupnici koji su u Sabor došli nakon lokalnih izbora i kao zamjena za europarlamentarce, dok se recimo Željko Kerum i SDP-ov Josip Vuković koji u saborskim klupama sjede od 22. prosinca 2011. nisu nikada javili za riječ.
Kako se i dalje stječe dojam da su saborske klupe prečesto prazne, novinare je zanimalo smatra li predsjednik Sabora i dalje da kažnjavanje nedolazaka ili pak nagrađivanje dolazaka ne treba uvesti.
– I dalje smatram da je demokratskom društvu odgovornost građana prema biračima najveća odgovornost, a mislim da kazna od primjerice 500 kuna, iako nije mala, ne bi toliko utjecala na zastupnike koji ne dolaze. Za bilo kakvu odluku o kažnjavanju potreban je jednoglasni konsenzus svih stranka i zastupnika u Saboru, a to bi nam trebalo i za prijedlog Jadranke Kosor da se uvede fiksni i varijabilni dio plaće koji bi ovisio o dolascima zastupnika u Sabor – nastavlja predsjednik Sabora. Iako je dosad uvijek među statistikama o radu Sabora bio i podatak o troškovima službenih putovanja i života zastupnika, ovaj put takve brojke novinari nisu dobili jer podaci nisu pripremljeni na vrijeme, no predsjednik Leko je najavio da bi to uskoro mogli objaviti.
Na pitanje što misli o inicijativi nekih zastupnika da se predsjednik države bira u Hrvatskom saboru, Leko je odgovorio da bi trebao proučiti što se točno nudi, ali da misli da je Ustav dobro izbalansirao sve te odnose.
Na komentar da su se neki zastupnici žalili na ubrzanu proceduru ustavnih promjena, odnosno da nisu svi na vrijeme dobili prijedlog vladajućih, Leko je odgovorio da je on potpisao i poslao zastupnicima, ali ne zna kada je taj dio odradio predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin.
>> Jadranka Kosor: Činim sve da Kerum bude redovitiji u Saboru