Pa je li ta Grčka doista tako jedinstvena po svojim spektakularnim bankrotima? Oni koji su skeptični pa sumnjaju da je to jedina takva država sasvim su u pravu. Njemački Bild sprda sredozemnu državu do te mjere da je izračunao broj kamiona koji bi joj morali prevoziti pomoć. Kažu: "Da biste u Grčku dopremili pomoć od 215,7 milijardi eura u novčanicama od po sto eura, morali biste to učiniti sa 80 tegljača od 40 tona". Međutim, Nijemci će olako zaboraviti neke povijesne činjenice. Niti Grčka bilježi najveći broj bankrota u posljednjih dvije stotine godina, niti je ovo najteži bankrot. Naime, u posljednja dva stoljeća Nijemci, odnosno Prusi pretrpjeli su više propasti nego Grci. Nakon Napoleonskih ratova početkom 19. stoljeća pruske su blagajne bile sasvim prazne. Kreditori su uzalud čekali naplatu ne samo 1807., nego i 1813. te 1850. Njemačka je potpuno propala i nakon Prvog, a onda i nakon Drugog svjetskog rata.
Četiri oprosta duga
U četiri navrata kreditori su Nijemcima opraštali dugove – 1924., 1929., 1932. te 1953. Prije 62 godine vlada kancelara Konrada Adenauera pregovarala je sa 20 država i postigla Londonski sporazum o dugu. I Grčka je sudjelovala u tim pregovorima. Od 1800. godine naovamo Nijemci su tako propali sedam puta, Austrijanci isto toliko, Španjolska čak osam puta, Portugal šest, Francuska jednom, Nizozemska jednom i sada Grčka šesti put. Pogledamo li svjetske primjere samo od 1900. naovamo, također imamo što vidjeti. Brazil je bankrotirao sedam puta, Čile također, Urugvaj šest puta, i to posljednji put 2003., Ekvador isto šest, kao i Kostarika i Peru, Nigerija pet, kao i Argentina kojoj se to dogodilo posljednji put 2001., te Turska također pet puta. Postoje i drevni debakli poput propasti Engleske pod Edvardom III. 1345., pa onda Kina koja je prvi put propala 1425., zatim još dva puta 1921. i 1939. Spomenuti Španjolci samo su u 16. stoljeću propali tri puta, jedan od razloga Francuske revolucije bio je baš bankrot, a Austrijanci su prvu od sedam propasti doživjeli 1811. godine, da bi dvije godine nakon njih bankrotirali i Danci. Dakle, nije baš sve tako kao što se čini, kao što nije točno kako se nije znalo da je bankrotirati zapravo prilično lako. Španjolska je u 16. i 17. stoljeću iz Meksika i Perua dovlačila enormne količine zlata i srebra pa je opet uspijevala bankrotirati. Sveukupno, Španjolska je u četiri stoljeća bankrotirala 13 puta.
Ratovi su preskupi
Križarski ratovi protiv islama i protestantizma stajali su goleme svote. Kako su do bogatstva Španjolci dolazili previše lako propustili su stvoriti poduzetničku, trgovačku klimu pa su stranci, Đenovljani, Nizozemci i Nijemci, umjesto njih profitirali od dovučena novca i robe trgujući vještije od Španjolaca, i to na njihovu terenu. Kralja Filipa III. nisu zanimale porezne reforme, kontrola rasta Crkve, nego je svoju vlast održavao dajući još bogatstva kastiljskom plemstvu koje je preplavilo dvor. U međuvremenu je opskrba zlatom iz Amerike presušivala pa su se tamošnje kolonije pretvorile u – trošak. Još 2011. u utjecajnom je Der Spiegelu ekonomski povjesničar Albrecht Ritschl upozorio kako je najveći dužnik svih vremena upravo Njemačka. Išao je tako daleko da je izjavio kako bi se Nijemcima u slučaju inzistiranja na naplati tuđih dugova moglo dogoditi da ih zapljusnu novi zahtjevi za ratnim reparacijama. Samo zahvaljujući SAD-u, kaže njemački profesor, koje su žrtvovale goleme svote novca nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, bilo je moguće da se Njemačka financijski stabilizira. Weimarska je Republika američkim novcem otplatila ratne reparacije nakon Prvog svjetskog rata, no ta je kreditna piramida propala za krize 1931. i teško oštetila Ameriku. Nakon Drugog svjetskog rata SAD je osigurao da ne bude visokih zahtjeva za reparacijom prema Njemačkoj. Uz neke iznimke učinjeno je tako da svi ti zahtjevi čekaju ponovno ujedinjenje, ističe povjesničar. Bio je to potez kojim je Njemačkoj ne samo spašen život, nego je omogućio i poznati ekonomski uspon 50-ih godina prošlog stoljeća. No, to je isto tako značilo da sve nacističke žrtve mogu zaboraviti odštete, uključujući tu i Grke. Kada se gleda u brojkama, njemački dug iz 30-ih godina jednak je troškovima financijske krize iz 2008. godine. Prema tom zaduženju grčki je dug potpuno nebitan. Njemačka je čak i 1990. godine za Helmuta Kohla imala period neplaćanja. On je nakon ujedinjenja odbio ispoštovati dogovor iz 1953., dakle sve zajmove koje je Hitler "izreketario" kao i sve troškove okupacije. Plaćene su tek odštete prisilnim radnicima, kaže profesor Ritschl. Da se sve te odštete aktiviraju, Njemačka bi istog trenutka propala, zaključuje. Ovako, ne pronađe li se uskoro neko rješenje, Grčka je ta koja bi mogla postati službeni rekorder po visini duga koji je izazvao bankrot. Bilo bi to 323 milijarde eura. Prije njih, taj je rekord držala Argentina sa 95 milijardi dolara, a između jedne i druge nacionalne krize mogu se povući neke paralele. Argentina je još u stanju bankrota, no Grci imaju četiri puta veći dug, a ekonomiju veličine polovice argentinske. Da nije bilo restrukturiranja grčkog duga, ta bi zemlja bila neslavni rekorder već 2012., kada je bila u tehničkom bankrotu sa 138 milijardi dolara. Jamajka je bankrotirala u veljači 2010. sa 7,9 milijardi dolara duga i to je sada treći bankrot po veličini. Tu je karipsku zemlju upropastila inflacija i preveliko trošenje administracije, a dokrajčila kriza 2008. godine kada joj je zbog krize u SAD-u gotovo uništen turizam, tamošnja glavna gospodarska grana. Ekvador bi bio četvrti s bankrotom od 3,2 milijarde dolara u prosincu 2008. No, kako je ta zemlja vrlo bogata prirodnim resursima, smatralo se kako će svoj dug otplatiti lako. Ipak, njihov tadašnji predsjednik Rafael Correa jednostavno je rekao da neće platiti ništa jer je dug, čiji je najveći dio otpadao na dugovanja američkim hedge fondovima, za njega – nemoralan.
Propalo 640 mlrd. $
Ali, ako ste mislili da su nacionalni bankroti najveći koji postoje, u velikoj ste zabludi. Najveći je bankrot dosad zabilježen onaj Lehman Brothersa koji su u trenutku defaultiranja 2008. imali imovinu vrijednu 640 milijardi dolara. Taj je bankrot izazvao i teške posljedice za američku ekonomiju. Washington Mutual, koji je bankrotirao negdje u isto vrijeme, imao je 328 milijardi dolara imovine. Tako je očito da na prvom mjestu bankrota nisu ni poznata afera s Worldcomom, koja je pokazala da je ta kompanija u trenutku propasti 2002. godine imala 104 milijarde dolara, a ni General Motors, koji je 2009. propao sa 90 milijardi dolara imovine.
>> Kraj je za Grke opet označila Olimpijada. Kao i prije 100 godina
zato će i grci sve njih preveslati. ipak je u grčkoj nastala demokracija, sloboda govora, tamo su bili prvi pravi filozofi, tamo su se rađale ideje, da na tom omrznutom balkanu. zašto mi uopće i pristajemo da se sam pojam balkana uvije dovodi u vezu sa nečim lošim? mi, hrvati, jesmo na balkanu, i ne trebamo se toga sramiti. čega bi se sramili? jesmo li mi koji narod u africi, americi, aziji, porobili? nismo. jesmo opljačkali nekog? nismo. zapadne civilizirane zemlje to jesu. nama tu nametaju nekakve osjećaje krivnje, a sami su stoput gori od nas. švicarska jest bogata zemlja, luxemburg također. al ne svojim radom, nego skrivanjem novca kojeg su ljudi iz tuđeg svijeta ukrali svojim narodima. ništa poštenog nije u tom švicarskom, općenito zapadnom, svijetu. pogledajte rejting agencije. kako to da zemlje sa dugom preko 90% BDP-a imaju A+++ rejting, a zemlja sa 13% duga u BDP-u ima junk status? svijet u kojem se nešto radi samo ako se zaduži nije održiv. tko to ne vidi, nek propadne. grčka je lakmus papir za svijet, naročito uniju. ako grci uspiju izvan zone zajedničke valute, onda je jasno da euru nema spasa.