Izmjena pravila o reviziji na Vrhovnom sudu, ogledni postupak i prebacivanje gospodarski beznačajnih sporova za komunalne naknade (voda, struja,plin, grijanje, odvoz smeća, RTV pristojba, parkiranje...) iz nadležnosti trgovačkih sudova na općinske sudove (ojačane prekršajnim sucima), najvažnije su za širu javnost izmjene ukupno 120 odredbi od kojih se očekuju dodatna poboljšanja u građanskopravnom području sudovanja.
Riječ je o 13. pokušaju od samostalnosti kreiranja funkcionalnije, brže i jeftinije pravne zaštite, među ostalim i putem e-komunikacije i osnaživanjem mirnog rješavanja spora.
Zaostaci za godinu i pol rada
Iako je broj neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu u padu protekle tri godine i to za četiri tisuće, početkom 2019. najviši sud je s 14.219 neriješenih predmeta, sve i da ne zaprimi više nijedan predmet s obzirom na svoj učinak imao posla za još godinu i pol. Revizije su najveći, ne samo kvantitativni, već i kvalitativni problem u građanskoj sferi našeg sudovanja.
Ministarstvo pravosuđa, odnosno Vlada, smatraju prijedlog novog uređenja revizije značajnim iskorakom na bolje. Stranke bi ubuduće imale ograničenu mogućnost podnošenja redovite revizije jer bi morale tražiti prethodno dopuštenje od Vrhovnog suda za reviziju. Tek ako vijeće od pet vrhovnih sudaca odluči da su izneseni razlozi valjani oni će dopustiti podnošenje tog izvanrednog pravnog lijeka. A to će učiniti ako je pravno pitanje koje se postavlja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava ili za razvoj sudske prakse, a osobito ako drugostupanjska sudska odluka odstupa od revizijske prakse, ili ako se Vrhovni sud o tom pitanju još nije izjašnjavao, ili ako revizijska praksa nije jedinstvena ili ako postoji potreba za preispitivanjem sudske prakse. Ako vrhovni suci dopuste reviziju predlagatelji je moraju podnijeti u roku od 30 dana, i tada peteročlano sudsko vijeće odlučuje o suštini.
Hrvatska odvjetnička komora se u javnoj raspravi žestoko opirala tom prijedlogu, strepeći od opasnosti subjektivnosti i arbitrarnosti. Vrhovni suci bez obrazloženja mogu odbiti prijedlog za reviziju, što je, obrazlažu, na tragu birokratski bešćutne prakse Europskog suda za ljudska prava, koji je za takvim rješenjem posegnuo također jer se sve teže nosio s velikim brojem predmeta. HOK drži kako je zakonom trebalo definirati razloge za reviziju. Ovako, s obzirom da se uvodi dvostruko odlučivanje, smatraju da će to, uz pravnu nesigurnosti, samo još usporiti rješavanje predmeta. Ali, glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić u osvrtu na godišnje statističko izvješće, početkom godine spomenuo je upravo “novo uređenje revizije, te uvođenje oglednog spora” kao važne instrumente bez kojih se Vrhovni sud, s obzirom na povećani priljev predmeta, neće moći ostvariti svoju ustavnu ulogu ujednačavanja sudske prakse.
Odgovornost na sucima
I predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa jučer nam je potvrdio kako je, štoviše, riječ o rješenjima značajnim za pravnu sigurnost građana: – Slovenija je taj naš prijedlog preuzela i već ga dvije godine primjenjuje. Taj prijedlog ne ograničava pristup sudu, jer Ustav ne jamči pristup Vrhovnom sudu odnosno trećem stupnju suđenja.
A što se oglednog spora tiče, ne dira se u Ustavom zajamčenu neovisnost sudaca u prvom i drugom stupnju jer će oni moći presuditi i drukčije pa možda i natjerati Vrhovni sud da promijeni stav – obrazložio je Sessa ističući kako će građanski suci na Vrhovnom sudu s novim prijedlogom rješavati manje predmeta, ali će odgovornost na sucima biti daleko veća.
VIDEO Bizarne presude i kazne: Zbog rakije, isprošenih 10 kn, tračanja susjeda...
Đuro Sessa predsjednik Vrhovnog suda, da čovjek ne povjeruje.