Nikad mira u zemljama nastalima raspadom Sovjetskog Saveza. Posljednjih nekoliko dana građani i opozicija u Kirgistanu provode pravu revoluciju kako bi svrgnuli vlast koju sumnjiče za lažiranje rezultata nedjeljnih parlamentarnih izbora te kupovinu glasova. Nakon višetjednih prosvjeda u Bjelorusiji i eskalacije sukoba u Gorskom Karabahu između armenskih i azerbajdžanskih snaga, ovo je već treći događaj koji će u regiji na koju još uvijek presudno utječe Moskva pečatirati jesen 2020. kao vrijeme prevrata i sukoba. A tomu valja pridodati i trovanje ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog za što je on sam optužio ruskog lidera Vladimira Putina.
Ne zna se gdje je premijer
U Kirgistanu je nastupio pravi kaos: premijer je podnio ostavku, predsjednik tvrdi da još uvijek ima vlast, ali nitko ne zna gdje se nalazi, prosvjednici su iz zatvora oslobodili političara kojeg je opozicija odmah nakon toga proglasila premijerom, smijenjeni su gradonačelnici dva najveća grada...
Zemlja se nalazi usred već treće revolucije u posljednjih 15 godina, a zbunjeni zapadni promatrači govore da se stvorio vakuum vlasti i da nije sasvim jasno tko drži kormilom zemlje. Događaji se u posljednja četiri dana vrte kao na filmskoj traci: nakon objave rezultata nedjeljnih parlamentarnih izbora koji su pokazivali pobjedu provladinih stranaka, prosvjednici su od ponedjeljka počeli žestoko prosvjedovati. Tri od četiri stranke koje su uspjele ući u parlament podržavaju predsjednika Soronbaja Ženbekova, a prosvjednici su te vladajuće stranke optužili za kupovinu glasova i izbora.
U noći na utorak demonstranti su se sukobili s policijom, a u sukobima je preminuo jedan 19-godišnji prosvjednik, dok je gotovo 600 ljudi ozlijeđeno. Prosvjednici su zauzeli nekoliko ključnih zgrada, uključujući i takozvanu Bijelu kuću u kojoj su uredi parlamenta i vlade. Zatim su oslobodili neke od najpoznatijih zatvorenika, uključujući Sadira Japarova koji je služio 11-godišnju kaznu zatvora zbog navodne otmice regionalnog guvernera tijekom prosvjeda 2013. godine. Prosvjednici su oslobodili i bivšeg predsjednika Almazbeka Atambajeva. U utorak su izborne vlasti proglasile sporne nedjeljne izbore nevažećima, a predsjednik Ženbekov natuknuo je da bi mogao odstupiti.
Premijer Kubatbek Boronov u utorak je navečer podnio ostavku te je parlament na njegovo mjesto doveo Japarova, istog onog političara koji je iz zatvora oslobođen samo nekoliko sati ranije (činjenica da je ustavni sud u nekoliko sati poništio njegovu presudu također je indikativna). No, ni njegovo ustoličenje nije prošlo jednostavno: ljutita gomila, za koju jučer još nije bilo sasvim jasno na čijoj je strani u ovom kaosu, u utorak navečer nagrnula je u hotel u kojem je parlament zasjedao kako bi potvrdio Japarova zbog čega je on morao pobjeći na stražnja vrata, ali za sebe tvrdi da je legitimni premijer.
Jučer su nastavljeni novi prosvjedi u glavnom gradu Biškeku, zahtijevajući da zemlju vode ljudi čiste biografije. Na središnjem su se trgu ponovno okupile tisuće ljudi. Usto je Narodno koordinacijsko vijeće, sastavljeno od nekoliko političkih stranaka, reklo da ne priznaje Japarovljevu vlast te da “raspušta parlament” i preuzima sve ovlasti u svoje ruke. U međuvremenu predsjednik Ženbekov nastavlja tvrditi da je i dalje predsjednik, no njegove su urede zauzeli prosvjednici, a nitko ne zna gdje se nalazi.
Jučer su prosvjednici u Biškeku tražili njegovu ostavku. S obzirom na brzi razvoj događaja, nitko od promatrača na Zapadu nije bio spreman točno predvidjeti razvoj događaja u bliskoj budućnosti, ni tko će zauzeti ključna mjesta u novoj vladi.
Moskva tu ima i vojnu bazu
Kirgistan je zemlja od šest milijuna stanovnika, 90 posto od čega su muslimani. Među stanovništvom je tri četvrtine Kirgiza te 15 posto Uzbeka. Zemlja je smještena između drugih zemalja nastalih raspadom SSSR-a na istoku te Kine na zapadu. Kirgistan je inače ruski saveznik, a Moskva u toj zemlji ima i svoju vojnu bazu. Ženbekov je općenito smatran proruskim predsjednikom.
Posljednjih godina zemlja je isto tako uspostavila i vrlo dobre odnose s Kinom. Peking i Moskva izrazili su zabrinutost zbog događanja posljednjih dana. Isto tako, zemlja ima i tradiciju revolucija i uličnih smjena vlasti. Predsjednik Askar Akajev bio je na vlasti od 1990. do 2005. kada je svrgnut u tzv. Revoluciji tulipana. Nakon njega na čelo zemlje je došao Kurmanbek Bakijev koji je također svrgnut nakon prosvjeda 2010. godine. Akajev se danas nalazi u egzilu u Rusiji, a Bakijev u Bjelorusiji.