Ultrazvuk 50 kuna, rendgen isto toliko, svaki recept deset kuna kao i posjet obiteljskom liječniku, sto kuna dan u bolnici – neke su od cijena participacije koju pacijent u iznosu od 20 posto od cijene usluge plaća ako nema dopunsko zdravstveno osiguranje.
Maksimalan iznos koji pacijent po jednom računu može platiti jest dvije tisuće kuna, a najavljenim izmjenama on će porasti za tisuću kuna.
Siromašnima opet skuplje
Točnije je reći da će se maksimalna cijena participacije vratiti na tri tisuće kuna kolikom ju je 2009. godine izglasala upravo HDZ-ova Vlada. Plaćanje svakog posjeta liječniku, svake pretrage ili recepta bio je tada i te kakav poticaj za ugovaranje police dopunskog – broj osiguranika u HZZO-u upravo je te 2009. skočio za čak dva milijuna. Uvođenjem participacije zapravo se nametnula obveza svima da imaju dopunsko. Kako bi zadržali socijalnu notu, cijene polica ovisile su o prihodu te su ugrožene skupine oslobođene plaćanja. I čini se da je upravo na tu “minu” stao aktualni ministar zdravlja. Poskupljenje od 19 kuna koje je zatražio ministar Dario Nakić argumentira se potrebom za saniranjem zdravstvenog duga. Dakle, otvoreno se kaže da skuplja polica dopunskog neće značiti ni bržu ni bolju zdravstvenu uslugu, nego sprečavati opću propast. No istodobno se ne spominje nikakva revizija kome se sve dopunsko plaća iz državne blagajne. Više od 900 tisuća ljudi ima pravo na “besplatno” dopunsko. Navodnici su tu jer i te police netko mora platiti, dakako.
I baš se vezano za tu skupinu osiguranika ovih dana, u jeku najave poskupljenja, javno šamaralo kako država HZZO-u ne uplaćuje milijune za dopunsko osiguranje istih onih koje je sama država oslobodila tog plaćanja. Politički si nijedna vlast neće dopustiti da “skrati” popis oslobođenih plaćanja. Bivši je ministar Siniša Varga izjednačio cijenu police na 70 kuna što znači da je i tada onima najsiromašnijima poskupjela za 20 kuna. Ostalima je pak pojeftinila sa 80, odnosno 130 kuna. Privatna su osiguranja taj potez nazivala dampinškim, a njegov financijski učinak nije poznat. Prema dostupnim podacima HZZO-a, jasno piše da je prihod od dopunskog 2014. godine bio 1,3 milijarde kuna, odnosno 400 milijuna manje nego 2013. godine krajem koje je i uvedena jedinstvena cijena.
“Zdravstvo guta previše”
Prihod je to manji nego spomenute 2009. kada je broj aktivnih radnika bio veći, a broj umirovljenika manji nego danas. I projekcije znanstvenika više su puta najavile starenje stanovništva što uz manji broj radno sposobnih znači i veće zdravstvene troškove koji su razvojem tehnologije i sami porasli. Ili, kako je Svjetska banka u svojoj studiji još 2004. upozorila – to će “imati za posljedicu veće troškove i manje prihode u budućnosti”. O tomu ni riječi na jučerašnjem saborskom aktualnom prijepodnevu kada su se oko zdravstva međusobno za dugove optuživale vlast i oporba. Na Vargino pitanje hoće li najsiromašniji nositi reformu, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko odgovorio je:
– Činjenica jest da zdravstvo, rekao bih uvjetno, guta previše. Moramo jednostavno smanjiti troškove. I ponavljam, bit ćemo solidarni s onima koji su potrebiti i sigurno neće biti pogođeni ovim mjerama.
SDP-ova vlada sad prića da je ova udar na najsirovašnije,a kad gledamo ovu analizu da je SDP-ova vlada uvečala police siromašnim za 20 kuna,a bogatim smanjila za 60 kuna.