Rezat će dodatke na plaće i prodati državnu imovinu poput Podravke

Ministar financija Zdravko Marić, kao što je i najavio, zatvorio se u ministarstvo i promijenio broj telefona kako bi u miru finiširao izradu proračuna za 2016. koji će predstaviti javnosti 10. ožujka. Ulovili smo ga prije izolacije i ponovio nam je da je cilj deficit planirati na razinu prema tri posto BDP-a, a da postoje ambiciozni planovi s državnom imovinom koja bi se komercijalizirala i donijela i do 500 milijuna eura prihoda samo u 2016. godini. No, on vjeruje da se, osim tvrtki koje su na tržištu i lakše utržive, već ove godine može osposobiti i mrtvi kapital, kao što je velik broj državnih zemljišta ili vojnih odmarališta.

Rizičan pokušaj

Porezna politika ostaje ista pa će prihodi ovisiti o rastu gospodarstva i aktiviranju državne imovinu. Neslužbeno se može saznati da je među prvima na redu prodaja tvrtke Državne nekretnine u koju je prebačeno 5000 stanova i poslovnih prostora i od koje bi se moglo uprihoditi milijardu kuna. Načelni interes već su iskazali mirovinski fondovi. S mirovincima se dogovara i daljnja privatizacija. Proteklog ponedjeljka čelni ljudi mirovinskih fondova jasno su Vladi rekli da žele ulagati u Hrvatske autoceste, hotelske kuće u državnom vlasništvu, HEP, ali i u Končar i Podravku, kao niz drugih prosperitetnih državnih tvrtki poput Janafa. Samo od Končara država može uprihoditi 416 milijuna kuna, a primjerice s minornim udjelom HT-a može se dobiti oko 200 milijuna kuna. Ako se nastupi odlučno i brzo pripreme modeli privatizacije, država bi mogla imati i više od 3,5 milijarde kuna prihoda od imovine pa bi se Mariću olakšala fiskalna prilagodba. Ide mu naruku i očekivani rast BDP-a, ali neizvjesno je iz kojeg će se segmenta BDP-a generirati rast.

Naime, broj zaposlenih u Hrvatskoj i dalje pada, a plaće stagniraju pa je rast potrošnje limitiran, a kako je proračun usmjeren na potrošačke poreze, veliko je pitanje hoće li zaista doći do značajnijeg rasta prihoda od PDV-a i trošarina, ali na milijardu kuna veće prihode vjerojatno može računati. Tako smo već došli na prilagodbu u iznosu od najmanje 4 do 5 milijardi kuna. Da bi Marić postigao cilj i da bi zaista sveo deficit na samo 10 milijardi kuna, mora ukupno napraviti uštedu od najmanje šest, a vjerojatnije sedam milijardi kuna. Iako je bivša Vlada javnost uvjerila da je ostavila deficit od samo 9,6 milijardi kuna, to nije točno. Već se sada zna da su prihodi proračuna u prosincu pali za pet posto, što je umanjilo pozitivan efekt turističke sezone, a nepokriveni su i brojni rashodi. U zdravstvu je ostao dug od 2,5 milijarde kuna, a još je oko 1,8 milijardi kuna dospjelih a neprikazanih obveza te se očekuje oko 500 milijuna kuna naplate za revolving kredit za brodogradnju. S tim troškovima proklamirani deficit manji od 10 milijardi kuna raste i iznad 15 milijardi kuna, što je puno realniji prikaz koji uostalom odgovara i procjeni Europske komisije koja je najavila deficit od 4,9 posto BDP-a, odnosno nešto više od 15 milijardi kuna.

Dakle, ako se uzme u obzir povećanje prihoda za milijardu kuna i dodatni prihodi od tri do četiri milijarde kuna na prodaji državne imovine, Mariću je dovoljna ušteda od tri milijarde kuna da bi postigao izuzetan rezultat u očima Europske komisije koja očekuje deficit veći od 4 posto. Rezat će, koliko doznajemo, na dodacima na plaće zaposlenika i dodatno na materijalnim rashodima. Drugo i ne može jer je za veće uštede potrebna promjena zakonodavnog okvira i implementacija reformi. Same plaće zaposlenika i doprinosi stoje oko 28 milijardi kuna, a tri milijarde kuna država potroši godišnje na razne dodatke. Stručnjaci procjenjuju da se može srezati i do 10 posto ukupne mase za plaće ako se primijene reforme, a koalicijski partneri HDZ-a u Vladi, i HSLS i Most, spremni su podržati otkaze u sustavu radije nego linearno rezanje osnovnih plaća jer vjeruju da bi takav pristup imao negativan efekt na kvalitetu rada. Materijalni rashodi nose oko 11 milijardi kuna rashoda, a i u bivšoj Vladi priznaju da ih je moguće i dodatno rezati i do 7 posto, što bi donijelo još gotovo 800 milijuna kuna ušteda. U rezanje mirovina neće se ići pa će za njih biti nužno osigurati oko 35 milijardi kuna. Većina umirovljenika, njih oko 850.000, ima mirovine niže od 3000 kuna pa bi rezanje takvih mirovina bilo kontraproduktivno jer bi njihovi korisnici državu koštali kroz sustav socijalne skrbi.

Zaustaviti pad rejtinga

Kamate moramo platiti, a ako se zadrži politika niskih kamatnih stopa, one će iznositi oko 10 milijardi kuna i 2016. Unatoč rastu kamatnih stopa na dolarskom tržištu, ako se popravi proračunska ravnoteža, mogao bi se zaustaviti i pad kreditnog rejtinga i rast cijene duga pa bi se promjene na svjetskim tržištima mogle lako anulirati. Proračun za 2016. zadnja je prilika Hrvatske da počne s politikom realnijih troškova jer javni dug koji je narastao na gotovo 300 milijardi kuna više nećemo moći otplaćivati.

>> Marić: Proračun je prvi test i temelj budućih ocjena kreditnog rejtinga

>> Ministra Marića pitali su koja je vlada zaslužna za bolju prognozu rasta BDP-a