Rezidencije - raskoš na proračunu

U ukupnoj bilanci državne imovine, na desetak rezidencijalnih objekata ne otpada najveća vrijednost, no ipak se tretiraju na poseban način. Rezidencije na Brijunima, Hvaru i Lapadu smatraju se reprezentativnom državnom imovinom. I stranim su državnicima i drugim protokolarnim gostima te rezidencije zanimljive.

Vladina odluka
Znalo se dogoditi da državnik odbije ponudu hrvatskih domaćina za smještaj u rezidenciji u Visokoj ulici te da po vlastitom izboru odsjedne u nekom zagrebačkom hotelu.
 Ali u rezidencije na jadranskoj obali svi vole ići  kažu u Vladinim službama kojima je povjerena briga za taj segment državne imovine.

U srpnju 2004. godine posebnom je Vladinom odlukom uređeno tko se smije koristiti rezidencijama. Prvenstvo korištenja rezidencijalnih objekata za osobne i službene potrebe ima predsjednik Republike Hrvatske, kaže se u toj odluci, dok se ostali državni dužnosnici mogu rezidencijama koristiti samo za službene potrebe. I krug je dužnosnika koji imaju pristup rezidencijama uzak. Uz predsjednika države, to su predsjednici Sabora i Vlade te Ustavnog i Vrhovnog suda. Šef Sabora i premijer mogu zahtijevati da se korištenje dopusti i drugim dužnosnicima Sabora, odnosno Vlade.

Tako je bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul svojedobno u jednoj od brijunskih rezidencija ugostio desetak kolega ministara iz drugih zemalja. A pred ljeto prošle godine, kad je na Brijunima završila sjednica hrvatske i slovenske vlade, u jednoj od rezidencija za goste priređen je koktel.

Za razliku od drugih objekata na Brijunima koji se skupo iznajmljuju (jedan dan u vili pod upravom brijunskog Nacionalnog parka stoji i tisuću eura), državne rezidencije nisu u komercijalnoj uporabi. Država zasad u tom businessu nema nikakve zarade, osim ako se ne računaju one posredne, iz promotivnih učinaka ugošćivanja utjecajnih ljudi iz sfere politike.

Spomenuta Vladina odluka kaže da troškove korištenja snosi ono tijelo državne uprave čiji se dužnosnik koristi rezidencijom, ali pojednostavnjeno rečeno, tu država valjda plaća sve osim Mesićeva privatnog ljetovanja u Vili Kovač na Hvaru. Država se susreće i s velikim troškovima održavanja. U listopadu 2003. godine Vlada je iz proračunskih zaliha za hitne intervencije na Bijeloj vili odobrila oko 500 tisuća kuna. Prošle je godine na održavanje rezidencija otišlo oko četiri milijuna kuna. Na jednoj je zgradi trebalo sanirati krov, na drugoj terase što su prokišnjavale, a na Vangi su sanirani krov i terasa te je zamijenjena trula stolarija. Uz Brijunku je riješena septička jama i instalirana rasvjeta.

Bez videonadzora
No, koliko se može doznati, ni do danas nije pronađen novac za odgovarajući videonadzor iako je riječ o takozvanim štićenim objektima. Za svaku se rezidenciju brine jedna domaćica, što znači da red treba održavati na prostoru od 1500 do 2000 četvornih metara. Na brijunskim su rezidencijama zaposleni i jedan smetlar, jedan podvornik, dva radnika u vinogradu i dva vrtlara koji održavaju više od 100 tisuća četvornih metara površine pod parkovima...

Da bi se rezidencije održavale i u svakom trenutku bile u "punom sjaju", za državu je to prevelik izdatak, a istodobno je premalo i novca i ljudi. Jednu će rezidenciju, Vilu Lapad u Dubrovniku, država u postupku denacionalizacije možda izgubiti. Neki objekti (Dvorac Tuškanac i Lukovo Šugarje, na primjer) izvan su uporabe. Zato se oko državnih rezidencija množe ideje o izdvajanju bar nekih objekata na Brijunima za komercijalnu upotrebu. Neke rezidencije mogle bi se, s obzirom na položaj, povijesno značenje lokacije i ekološke vrijednosti, iznajmljivati za velik novac probranim gostima koji si to mogu priuštiti, a koji neće uništavati inventar i same objekte.

U Titovim rezidencijama još je puno autentičnog interijera iz 60-ih godina, puno je vrijednih umjetnina, a čuva se navodno čak i kupaći kostim nekadašnje prve dame, Titove supruge Jovanke. Ali još se ne razmišlja o tome da se unovči i danas prisutna znatiželja prema Titu i njegovu načinu života, kao što su to odavno učinili recimo Britanci, pripustivši turiste i u kraljevske odaje. Jasno, uz naplatu ulaznica, kojima bi se financiralo i održavanje i potrebno osiguranje.

Vladina rezidencija u Dubrovniku, Vila Lapad, vjerojatno će opet otići u privatne ruke i sa sobom odnijeti mnoge tajne svojih povremenih stanovnika iz svjetske politike. Tu je, primjerice, s veseljem odsjela europska parlamentarka i velika zagovornica Hrvatske Doris Pack. Predsjednik Mesić navraćao je u Vilu Lapad za svetkovine Svetog Vlaha i Duborovačkih ljetnih igara.* No, prije nekoliko godina na adresu mjerodavne državne institucije došao je zahtjev za povrat Vile Lapad privatnom vlasniku. Vila je svojedobno oduzeta obitelji Banac. Vlasnik je umro, umrla je i njegova supruga, ali sada njezin drugi suprug traži da mu država vrati vrijednu nekretninu. Prema nekim, doduše neslužbenim informacijama, slabi su izgledi da država zadrži taj objekt pa se u njega vrlo malo ulaže.

Na brijunskim je otocima ukupno pet objekata u mjerodavnosti Vladinih službi za državnu imovinu. Za smještaj gostiju koriste se Bijela vila, Brijunka i Jadranka. Kuća na otočiću Vanga ima samo jednu spavaonicu (uz dva salona i veliki dnevni boravak) pa se ne koristi za dulji smještaj, već samo za kupanje i boravak danju. Vanga je zanimljiva i zbog vinograda i strojobravarske radionice, kojima se bavio bivši jugoslavenski predsjednik Tito. Lokacija Kaštel sa 11 apartmana izvan je ograđenog prostora u kojem su Bijela vila, Brijunka i Jadranka te se koristi, primjerice, za službenike protokola. Država u te objekte stalno ulaže kako bi ih zaštitila od propadanja pa trenutačno na popravak čekaju jedna terasa što prokišnjava i stupovi od bračkog kamena koji puca.

Vila Kovač na otoku Hvaru ljetno je boravište predsjednika države Stipe Mesića. Šef države jedina je osoba, prema Vladinoj odluci o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata, koja smije rezidencije koristiti ne samo za službene nego i za osobne potrebe. Ako bi u istom trenutku na isti objekt reflektiralo više dužnosnika, Mesić bi među njima po položaju dobio prvenstvo. Mesić nikad ne ljetuje na Brijunima ni u Dubrovniku. Oni koji su boravili u hvarskoj vili njenu su unutrašnjost opisali kao razmjerno skromnu s obzirom na to da se ubraja u državne rezidencije.