Nova godina, nova poskupljenja. Proteklih dana oko 123 tisuće kućanstava u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru primilo je prve račune HEP Toplinarstva u koje je uračunato poskupljenje toplinske energije odobreno krajem 2012. Prema prije objavljenim podacima HEP Toplinarstva, računi bi trebali porasti između 19 i 38 posto, no kako se građanima po novoj cijeni obračunavala tek toplina potrošena u drugoj polovici prosinca, očekivati je da će se pun udar veće cijene topline osjetiti tek u veljači, naročito ako se nastave niske temperature.
Inflacija 4,7 posto
S druge strane, u Ministarstvu gospodarstva jučer je neformalno najavljena mogućnost povećanja naknade za obnovljive izvore energije. Riječ je o jednoj od komponenti cijene struje koju plaćaju građani, a ako se najavljeno poskupljenje dogodi, umjesto dosadašnjih 18 kuna godišnje, po toj osnovi svako kućanstvo plaćat će 54 kune. Na prvi pogled nije puno, ali zahvaljujući prošlogodišnjim velikim poskupljenjima energenata, komunalnih usluga i hrane, danas čak i takva mala poskupljenja predstavljaju ozbiljan udar na standard građana.
Prosinac je, primjerice, završio s rekordnom stopom inflacije od 4,7 posto, najvišom od 2008. godine. Cijene su lani uglavnom skakale zbog Vladinih odluka, povećanja PDV-a i poskupljenja energenata. U Europskoj uniji samo Rumunjska i Mađarska imaju veću inflaciju od Hrvatske, a usporedba cijena pokazuje da sada Hrvati plaćaju za trećinu skuplji plin nego prošle godine, za petinu skuplju struju, kao i grijanje, a jedino računi za komunikacije (telefon, internet, pošta) imaju blagi godišnji pad.
Računi za grijanje koje su Zagrepčani dobili u siječnju (za potrošnju u prosincu) veći su oko 40 posto iako je poskupljenje od 32 posto nastupilo sredinom mjeseca. Toplane to pravdaju većom potrošnjom, ali slično kao i s vodom, građani uglavnom nemaju načina da kontroliraju potrošnju i izdane račune. Mjesečni režijski troškovi za 70 kvadrata stana kreću se između 1600 i 1700 kuna za građane koji se griju iz toplane, što predstavlja četvrtinu troška prosječnog kućanstva. Dosad se standard stanovništva uglavnom čuvao nižim troškovima stanovanja i energenata.
Potrošnja pada i dalje
Primjerice, prosječno je kućanstvo do 2011. trećinu svojih prihoda trošilo na prehranu, a 15 posto na stanovanje i potrošnju energenata. Službena statistika tek treba objaviti strukturu potrošnje u 2012. godini, ali naša računica pokazuje da su u siječnju 2013. godine režije odnijele 30 posto prosječne plaće u državi! Kad se tome pridodaju troškovi skupljeg prijevoza bilo javnim prometom ili vlastitim automobilima, ne čudi što trgovine tvrdokorno bilježe pad prometa i prodaje.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta tvrdi da je standard građana u posljednje dvije godine pao oko osam posto, znatno više u Slavoniji, primjerice, jer ih je uz poskupljenja pogodila i suša, a ove godine očekuje nastavak tog trenda. Životni standard građana topi se po stopi dvostruko većoj od pada BDP-a i slijedom stoga Lovrinčević očekuje nastavak smanjenja standarda za približno 2 posto. Prosječna inflacija u cijeloj prošloj godini iznosila je 3,4 posto, dok je godinu dana prije bila 2,3 posto.
– Ove godine očekujemo sličnu stopu rasta potrošačkih cijena kao i 2012. U prvom dijelu godine inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja – ističu analitičari Raiffeisenbank Austrije.
Kako nam je bilo ljijepo u SFRJ, jelo se, pilo, islo na godisnje odmore, bilo je pjesme i veselja...a vidi sad ovog sranja u slobodnoj drzavi gdje je narod slobodno ocerupan..ajd uzdravlje, odoh ja dok se nisu javili oni kojima je jedna ruka na srcu, a druga u punom dzepu