Građani u Hrvatskoj police životnog osiguranja ugovaraju čak sedam puta manje u odnosu na prosjek Europske unije, većinom zbog zablude kako je životno osiguranje skupo i neisplativo, ali i zbog nedovoljne informiranosti. Međutim, pojedine police klasičnog životnog osiguranja danas su povoljnije nego ikada prije, a u vrijeme aktualnih sveopćih poskupljenja, osim zaštitne, važna je i njihova štedna komponenta.
Iako svjesni važnosti životnog osiguranja, naročito za najbliže članove obitelji poput roditelja ili supružnika, kratka video anketa među građanima – realizirana u sklopu informativno-edukativnog projekta 'Sigurnije sutra' – još jednom je potvrdila da hrvatski građani zapravo nisu upućeni u cijene te ne znaju procijeniti koliki je iznos na mjesečnoj razini potrebno izdvojiti za ovu vrstu zaštite kao niti na koji vremenski period se polica može ugovoriti.
Iako predstavlja važan dio financijske stabilnosti i dobrobiti obitelji u budućnosti te se može tretirati i kao oblik dugoročnog ulaganja, još manje im je poznato da se, primjerice, štednja kroz policu životnog osiguranja može koristiti i u druge svrhe poput uzimanja pozajmice od osiguravajućeg društva ili kao jamstvo pri podizanju kredita u banci.
Neinformiranost građana ne čudi budući da je kultura osiguranja u našoj zemlji na niskim razinama, s 3 do 7 puta nižim premijama po stanovniku u usporedbi s premijama koje izdvajaju stanovnici ostalih članica EU. Međutim, u pojedinim europskim državama i građani manjih primanja od Hrvatske puno više izdvajaju za osiguranje jer ga percipiraju kao korisno ulaganje, a ne trošak. Hrvati za životno osiguranje prema prosječnoj premiji po stanovniku izdvajaju svega 99 eura dok ostatak Europljana za istu vrstu osiguranja izdvaja čak 11 puta više, točnije 1.163 eura.
Osnovna polica životnog osiguranja za osobu od 30-ak godina u prosjeku mjesečno iznosi oko 200 kuna i za razliku od uvriježenog mišljenja, ne mora se ugovarati do kraja radnog ili životnog vijeka. Može sa sklopiti na različite periode, primjerice, na samo godinu dana, višegodišnje razdoblje ili onoliko dugo koliko osoba to želi. Možda u tome i leži razlog oklijevanja i nereagiranja hrvatskih građana iako 71 % ispitanika, prema IPSOS puls istraživanju iz 2021. o stavovima i percepciji građana o osiguranju, životno osiguranje doživljava kao sigurnu financijsku zaštitu obitelji i svjesni su njegove korisnosti.
Važno je znati da ugovaratelj police životnog osiguranja za iznos od cca 200 kuna mjesečno na period od 20 godina, u slučaju doživljenja tj. po isteku ugovorenog trajanja osiguranja, može raspolagati iznosom koji omogućuje kvalitetniji životni standard u budućnosti, a da pritom redovite mjesečne uplate „niti ne osjeti“. U slučaju nezgode, invalidnosti ili smrti, za vrijeme trajanja police, korisnik osiguranja dobiva određene svote novaca za određeni tip nezgoda. Tako ugovaratelj police životnog osiguranja može, uz povoljnu mjesečnu naknadu, zaštititi sebe, svoju obitelj i najmilije.
Video anketa dio je informativno-edukativnog projekta SIGURNIJE SUTRA, pokrenutog s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Provode ga društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine.
Nove, zanimljive i edukativne informacije u okviru projekta SIGURNIJE SUTRA potražite ovdje.