Najveći su gubitnici naše najnovije ankete Lesarovi laburisti i koalicija Ljube Jurčića BUZ-PGS-HRS koji, u usporedbi s anketom koju smo objavili početkom studenoga, gube popriličan broj mandata.
Ruža pala ispod praga
Lesar je sada na četiri mandata, što znači da je izgubio tri, a Jurčićeva koalicija pala je s četiri na jedan mandat. Gubitnica je zasad i Ruža Tomašić, čija pravaška koalicija prema najnovijoj anketi ostaje ispod praga, dakle gubi jedan jedini mandat koji je osvajala. Popravlja se pak HSLS, koji se s jednog mandata popeo na tri, ali i HSS, koji je porastao za jedan mandat, jednako kao i HDSSB, koji s četiri skače na pet saborskih mjesta. HSP i don Grubišić i dalje su na jednom mandatu. Večernji list već je početkom studenog objavio da su Lesarovi birači najnesigurniji u svoj odabir, budući da je samo 34,9 posto njih bilo sigurno da se neće predomisliti na izborima, dok je njih 16,6 posto reklo da uopće nije uvjereno da će i na izborima zaokružiti laburiste.
Slična je situacija i s biračima Ljube Jurčića te smo i tada predvidjeli da bi se njihov rezultat mogao topiti kako se bližimo izborima. Iako HSS u našoj anketi raste, ipak u usporedbi s rezultatom otprije četiri godine gubi tri mandata. Analitičari su i prije predviđali da će HSS ipak doći do tri mandata, a seljaci su se u kampanji pokazali kao stranka koja je uspjela prikupiti najviše donacija. Njihov je Božidar Pankretić pak pojedinačno među svim strankama potrošio najviše novca za izbornu kampanju.
HSP ostaje na jednom mandatu, kao i na prošlim parlamentarnim izborima, a HSLS je sada bolji za jedan saborski mandat nego što je to bio 2007. godine.
Politički komentator Višeslav Raos fenomen laburista objasnio je uspjehom koji se temelji na njihovu imidžu – nova snaga, novi ljudi – ali i Lesarovom vještom populističkom retorikom.
– Popularnost im je rasla jer su ih birači doživljavali kao "ljeviju" alternativu Kukuriku koaliciji, koju su očito smatrali premalo lijevom. Ovo što se sada događa, njegov pad sa sedam na četiri mandata, moglo se očekivati i, iskreno, bit će velik uspjeh ako u Sabor uđu s tri zastupnika – smatra Raos.
Za Jurčića pak kaže da je realan hendikep njegove koalicije slabost partnera.
– On sam nije mogao napraviti bolji rezultat jer se sve svelo na njegov lik i djelo i njegovu karizmu. Iskreno, ako Jurčić zadrži i ovaj jedan mandat, to će biti odličan rezultat – uvjeren je Raos.
Jurčić pak preoptimistično očekuje minimalno jedan mandat u svakoj izbornoj jedinici, a u nekima i više. I Darinko Kosor, šef HSLS-a, najavljivao je kako će u Saboru ta stranka imati klub zastupnika, dakle barem tri zastupnika. Naša posljednja anketa to potvrđuje. Raos pak objašnjava da se liberalima u visokoj fazi kampanje očito isplatio njihov najhrabriji program i promicanje radikalnog zaokreta u ekonomskoj politici.
HDSSB-u i šesti mandat?
– Oni se obraćaju mlađim ljudima (od 25 do 40 godina), s plaćom od šest i više tisuća kuna, zaposlenim u korporacijama i velikim firmama mahom u vlasništvu stranaca, kojima obećavaju da će im s proračuna skinuti sve socijalne pijavice. Tri mandata su realnost, a veliko iznenađenje bilo bi samo da osvoje, recimo, pet, a Lesar tri mandata jer bi to značilo veliku promjenu vrijednosti u našem društvu – poručuje Raos.
Njega pak ne čudi uspjeh HDSSB-a i kaže kako bi oni zaista u Sabor mogli ući s pet, a možda i sa šest mandata.
– Raste im potpora jer ih birači očito percipiraju kao bolju verziju HDZ-a, kao izvorni HDZ. Zato im HDSSB i s takvom lakoćom uzima sve više glasača – objašnjava Raos. Za don Grubišića pak kaže da svoju popularnost može zahvaliti mladim biračima koje je očito uspio privući kombinacijom lijeve, vjerske i nacionalne komponente u svom političkom programu, po čemu je jedinstven u našem političkom prostoru.
Gledajući po nacionalnom rejtingu, nijedna stranka osim Kukurikua i HDZ-a nema više od pet posto. No, iako su laburisti na 4,4 posto, HSLS na 3,7 posto, Ljubo Jurčić na 3,6 posto, HSS-SZ-SP na 3,1 posto, a HSP i HDSSB na 2,8 posto te don Grubišić na 2,2 posto – svi oni dobivaju saborske mandate jer je bitna raspodjela glasova po izbornim jedinicama koju će Večernji list objaviti u sutrašnjem broju. Sutra ćemo, dakle, objaviti rezultate u svih deset izbornih jedinica uz analizu rezultata svih stranaka i koalicija koje su prešle prag. Zanimljivo je da lista Milana Bandića na nacionalnoj razini dobiva tek 0,8 posto potpore, što znači da joj dosad nijedna anketa nije dala nijedan saborski mandat. I Ladonja, koji vodi Plinio Cuccurin, dobiva samo 0,4 posto potpore birača. Neodlučno je 9,3% birača, a pogreška ukupnog uzorka 1,5%.
Zaista bi trebalo glasovati za one koji ipak imaju bilo kakvu šansu ući u sabor, a ne za neke autsajdere; u suprotnom, glasujemo praktično za onoga, makar to i ne htjeli, koji osvoji najviše glasova. Drugi kriterij: ako nemamo idealnog kandidata, bolje je i izabrati manje zlo nego ne izaći na izbore, jer time praktično opet podržavamo onoga koji na kraju dobije više glasova.