Hrvatsko ribarstvo imat će mogućnost do 2020. godine povući preko 250 milijuna eura iz EU fondova, te još 50-ak milijuna eura iz hrvatskog proračuna za najkvalitetnije projekte. Od 2007. do 2013. godine bilo je na raspolaganju 11,7 milijuna eura, a intencija je da ribarski sektor u Hrvatskoj u sljedećih pet godina izvuče maksimalna sredstva.
Sudeći prema pojedinim stručnjacima s kojima smo razgovarali tijekom 12. znanstveno-stručnog skupa o ribarstvu - Tunuara 2014. u Kalima na otoku Ugljanu, veliki dio nada polaže se u uzgoj. Štoviše, nakon sjajnih nedavno prezentiranih rezultata Adrisova Cromarisa koji je ulazi među deset najvećih svjetskih uzgajivača orade i brancina, velike nade se polažu baš u projekt uzgoja ribe. Stručnjak za ribarstvo profesor Ante Kolega uvjeren je pak da je po tom pitanju stanje hrvatskog ribarstva na prekretnici.
Smanjenje ribolovnih napora
- Vrhunski rezultati Cromarisa u uzgoju dokazuju da uzgoj treba zamijeniti izlov. Prije par godina smo imali 3000 tona, a sad oko 15.000 tona u uzgoju i tu imamo jako dobre pretpostavke pogotovo s ulaskom u EU i koja je uz japansko tržište doprinijela velikom povećanju potrošnje i proizvodnje. Naši ribari bi se pak sada, da bi bili konkurentni, trebali orijentirati na suvremene brodove u ribarstvu odnosno imati ekonomične brodove koji bi mogli imati mogućnost prerade, dorade i pripremu za tržište - rekao je Kolega. Po pitanju hrvatske ribarske flote na skupu se raspravljalo i o smanjenju ribolovnih napora, a za što je predviđeno oko 4,7 milijuna eura. Baš to je istaknuo ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, glavni gost skupa u Kalima.
- Želimo smanjiti ribolovne napore za što je predviđeno 4,7 milijuna eura i namjera je da se time očuva biološka raznolikost mora, ali i da se na taj način omogući onima koji nemaju tehnoloških uvjeta i nemaju dobre rezultate izlova, obeštećenje i da pređu u neku drugu djelatnost ili odu u zasluženu mirovinu. Na taj će ostalim ribarima biti olakšano poslovanje - rekao je ministar Jakovina. Hrvatska ribarska flota prema riječima prvog čovjeka Uprave za ribarstvo Ante Mišure je u zadovoljavajućem stanju.
Ribara je previše
- Točan broj ribara je možda i do 7000. To govori da je vjerojatno došlo do smanjenja u riboprerađivačkoj industriji. Stanje hrvatskog ribarstva je konkurentno po pitanu plivarica. Kada gledamo talijansku flotu, moramo znati da ona lovi u više mora i ona je tu puno veća, ali kada se u obzir uzme samo Jadran onda ona nije puno veća. Mislim da smo u plivaričarskoj floti konkurentniji, a oni su jači u koćarskom ribolovu jer imaju jače brodove. Pokušavamo poboljšati stanje sada kada smo u EU i kao punopravan član možemo se izboriti za svoje interese, kao što smo imali problem male plave ribe gdje je bio problem da se drastično smanji napor, ali smo uspjeli izboriti da smo ostali na 180 dana. Jedina interventna mjera će biti za inćun sljedeće godine gdje ćemo 15 dana morati osigurati lovostaj od svibnja do kolovoza - istaknuo je Mišura i dodao da je u Jadranskom moru srdela stabilna, a da je tek inćun prema procjenama u malo lošijem stanju i da se zato i rade interventne mjere.
Većina stručnjaka s kojima smo razgovarali tvrdi kako je dobro da je temelj zajedničkog EU tržišta ribe uz ekološku i biološku održivost naglašena i ekonomska održivost. Ribari pak tvrde da zasada uglavnom osjećaju više reda i mogućnost da dobiju poticaje, ali da tek s manjim brojem brodova može se očekivati i veći prihod. Kaljski ribar Mladen Kolega, vlasnik dvije ribarice, rekao nam je da ribari zbog niskih cijena ribe zasad samo uspijevaju preživjeti.
- Napokon se počelo uvoditi malo reda u ribarstvo i priprema nas se za proces stoka male plave ribe. Tu tek treba vidjeti što će se događati i to ide u pozitivnom smjeru. Problem je u tome što je ribara previše i treba nam veća cijena ribe da bi se od tog posla moglo kvalitetno živjeti. Tu je i problem malih kvota u tunolovu i više se živi od sitne male plave ribe - rekao nam je kaljski ribar Mladen Kolega.
Ministre vise brige o ribarstvu a manje provoda s šeficom protokola.