Ribićevi zahtjevi 'teški' nove 1,3 milijarde kuna na godinu

Sindikalni čelnik Vilim Ribić u ponedjeljak predstavio je najnoviji zahtjev zaposlenih u javnim službama. Sada traži povećanje osnovice za obračun plaća po modelu 3 + 3 + 3, dvostruko veću božićnicu od 2500 kuna, veći dar za djecu od 600 kuna i rast proračunske osnovice po kojoj se obračunavaju dodatna davanja zaposlenicima na 5000 kuna.

Masa plaća raste

Ribić je tako na godišnjoj razini zatražio dodatne 1,3 milijarde kuna iz proračuna svake godine. Taj zahtjev sindikata neće biti prihvaćen, potvrdio je i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, a i drugi članovi Vlade tvrde da je ostvarenje takvih prohtjeva proračunski neodrživo. Vlada je ponudila povećanje osnovice od ukupno 6,12 posto u tri navrata tijekom iduće godine, a financijski efekt takve ponude u punoj je primjeni 1,8 milijardi kuna. Time se masa plaća u javnoj i državnoj upravi, bez materijalnih rashoda za zaposlenike koji uključuju i isplate naknada za prijevoz i ostala prava, a stoje nekoliko milijardi kuna, penje na više od 35 milijardi kuna u 2021. godini.

Ribićev zahtjev povećao bi masu plaća za dodatnih 900 milijuna kuna. Naime, Vladina povišica osnovice na godišnjoj razini stoji 1,8 milijardi kuna, a Ribićev zahtjev 2,7 milijardi kuna. Dvostruko veća božićnica koštala bi umjesto 300 milijuna kuna čak 600 milijuna kuna godišnje, a 100 kuna veći dar za djecu stajao bi otprilike dodatnih 30 milijuna kuna.

Otkazi u službama

Teško je procijeniti koliko bi stajalo povećanje proračunske osnovice na 5000 kuna jer se na nju obračunavaju razni dodaci, ali donijeli bi najmanje nekoliko desetaka milijuna kuna novih troškova. U deset godina Ribićev zahtjev stajao bi porezne obveznike 13 milijardi kuna novih troškova, na 18 milijardi kuna koliko je ponudila Vlada.

Vlada je u mandatu Andreja Plenkovića, kada se ukalkulira i ponuda za povišicu za 2020. godinu, primanja svojih zaposlenika povećala kroz osnovicu za obračun plaće 18,3 posto. U proračunu je to stvorilo 5,4 milijarde kuna novih troškova, što moraju platiti porezni obveznici. Poduzetnici upozoravaju da je država prevelika i da treba srezati broj zaposlenih koji rade za državu na realnu mjeru, a o tome se u sklopu revizije koeficijenata razmišlja i u Banskim dvorima.