Riješit će se hrvatsko pitanje u BiH (50%)
Stranke pobjednice na općim izborima relativno brzo, a to u slučaju Bosne i Hercegovine znači za dva do tri mjeseca, dogovaraju uspostavu nove vlasti s dvotrećinskom većinom u parlamentima na svim razinama te rješenje ključnih političkih pitanja koja zemlju drže u blokadi. Uz mehanizam koordinacije za pregovore s Europskom unijom, što je jedan od temeljnih uvjeta koje postavlja Bruxelles, ulazi se u rješavanje drugog gorućeg pitanja – reforme ustava i izbornog zakonodavstva. Usvajanjem rješenja koje bi Hrvatima jamčilo da ubuduće sami biraju svoje političke predstavnike te ujedno rješavanjem izbornog prava građana koji nisu pripadnici triju konstitutivnih naroda (presuda Sejdić i Finci), otvara se put za podnošenje kredibilne aplikacije EU za dobivanje kandidacijskog statusa. Time se relaksiraju odnosi i za druge nužne reforme.
Sadašnja kriza nikome ne ide u prilog i svi su svjesni da bez dogovora o ovim temeljnim pitanjima nikakva vlast ne može biti učinkovita. U novoj konstelaciji političkih odnosa u BiH logično da se i međunarodna zajednica više angažira na nalaženju kompromisa o ključnim problemima zbog kojih je BiH najnefunkcionalnija država u Europi. Zahvaljujući unutarnjem političkom dogovoru BiH ima priliku sustići Srbiju, Albaniju, a možda i Crnu Goru, na europskom putu.
Stranke se ponovno ne mogu dogovoriti i BiH gubi još četiri godine (30%)
Pregovori o formiranju vlasti traju predugo, a konačni dogovor o sastavu vlasti ne jamči rješenje nijednog ključnog problema u zemlji. Zapravo, sve je ostalo isto, samo su funkcije u vlasti drukčije raspodijeljene. Nastavlja se politika međusobnog optuživanja za krizu i zastoj u reformama. BiH gubi još četiri godine u međustranačkim i međunacionalnim prepucavanjima. Europska unija prijeti sankcijama, ali bez konkretnog rezultata. Ekonomsko i socijalno stagniranje države se nastavlja, a nezadovoljstvo stanovništva, uključujući ulične prosvjede i štrajkove, sve češće eskalira.
Srbi idu na referendum, Hrvati pokušavaju naći nacionalni odgovor (20%)
Međunacionalne i političke svađe postaju sve intenzivnije. Dogovor o novoj vlasti nije postignut. Bošnjaci žele snažniji utjecaj međunarodne zajednice, Srbi jačaju autonomiju RS-a i prijete odcjepljenjem, a Hrvati pokušavaju naći nacionalni odgovor na novonastalu situaciju. Zemlja ekonomski dodatno propada, a investicije se smanjuju.
Muslimani sijeku granu na kojoj sjede negirajuci Hrvatima pravo na svoj entitet ili barem svoju izbornu jedinicu. Svako preglasavanje Hrvata i majorizacija dovest ce do raspada BiH. Dodik naravno ne zagovara Hrvatsku ravnopravnost sto nas voli nego je pragmatican, i mi Hrvati to trebamo iskoristiti.