Što poduzetnici i sindikati očekuju od buduće vlade

Riješite skrivene poreze, neisplatu plaća i jako lošu ulagačku klimu

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
11.03.2013., Zagreb - Hrvoje Prpic, poduzetnik.
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
11.3.2015., Zagreb - Odrzana konferencija za novinare o temi Zajednicke aktivnosti radi ocuvanja opstojnosti i radnih mjesta u Petrokemiji Kutina i Rafineriji nafte Sisak - Ina d.d
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
20.08.2015. Zagreb- Vilim Ribic, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Foto: Zarko Basic/PIXSELL
30.10.2014., Zagreb - Ispred Gradske uprave na Trgu Stjepana Radica, sindikati su odrzali prosvjed, Za bolje uvjete rada odgojitelja u djecjim vrticima i za dostojanstvo struke
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
28.04.2010.,Zagreb - Udruga Donacije.info raspisala je 4. Natjecaj za Nagradu za korporativnu filantropiju. Na predstavljanju su govorili predstavnici proslogodisnjih dobitnika Predrag Grubic iz Adris grupe i Zarko Horvat iz Holcima te Nenad Bakic i Ank
24.08.2015.
u 21:00
Poduzenici kažu da mentalitet blokira naše tržište, a sindikati upozoravaju da su ekonomski problemi ujedno i demografska opasnost za zemlju
Pogledaj originalni članak

Vlada, gospodarstvenici i sindikati sudionici su tripartitnog dijaloga koji je na klimavim nogama već neko vrijeme. Skorašnji će parlamentarni izbori donekle presložiti to trodijelno tijelo pa smo gospodarstvenike i sindikate pitali što očekuju od buduće vlade, koja će se formirati na zimu.

Sukob rada i kapitala

Porezni tretman tvrtki, komplicirana administracija, sporo sudovanje, ali i antipoduzetnička klima područja su koja su poduzetnici istaknuli kao goruće probleme za poslovanje koje bi morala riješiti buduća vlada. I s relativno malim potezima može se uvelike olakšati poslovanje, a time i osigurati više zapošljavanja te više poduzetničke inicijative, kažu. Pet konkretnih prijedloga poduzetnik i poslovni anđeo Hrvoje Prpić, koji je ovih dana dobio i svjetsku reklamu za svoj projekt nakon što je u Trillenium odlučila uložiti i škotska teniska zvijezda Andy Murrey, iznio je u hipu. Najvažnije je, kaže, osigurati da se za povrat PDV-a ne predaje zahtjev, nego da se isplaćuje automatski, ukinuti akontaciju plaćanja poreza na dobit, pojednostaviti proces zatvaranja tvrtke ili promjena u tvrtki te osloboditi poduzetnike obveze vođenja statistike. Uz to, Prpić ističe da pravnu nesigurnost možemo riješiti sazivanjem ročišta svakih nekoliko dana, umjesto da pauza između pojedinih ročišta bude i šest mjeseci.

Nenad Bakić smatra da je najvažnije promijeniti mentalitet koji blokira razvoj tržišta.

– Najvažnije je poticanje poduzetničkog mentaliteta i pozitivne poslovne klime umjesto dosad prevladavajuće paleo-antiliberalne, trash-marksističke frazeologije borbe protiv "neoliberalnog kapitalizma" koji nikad nije zakoračio u Hrvatsku, izmišljanje navodnog "sukoba rada i kapitala" i ostalih trikova antireformskih snaga, kojima je u ovoj krizi bilo dobro i stoga se protive promjenama. Rezultati dosadašnjeg takvog stava vide se u velikom iseljavanju mladih i nedolasku investitora koji bi omogućio otvaranje dobrih radnih mjesta. Također, treba povećati efikasnost države, što će uz njezin manji trošak omogućiti veće plaće te više investicija i radnih mjesta – komentirao je za Večernji list.

Reforme i porezne promjene zagovara i Ivan Miloloža, koji je u četiri riječi sveo zahtjeve prema budućoj vladi. Zagovara reforme, porezne promjene, poticanje proizvodnje i angažman neobrađenog agrarnog zemljišta. Najvažnijim drži neodgodivu provedbu reformi u javnom sektoru i smanjenje poreznog tereta.

Minimalna plaća

Očekivanja sindikata kao treće strane u socijalnom partnerstvu mogu se staviti pod jednostavan nazivnik – stvaranje preduvjeta da se može živjeti od vlastite plaće. Sindikalci očekuju da se uspostavi socijalni dijalog koji je zamro.

– Nužno je pokrenuti otvaranje radnih mjesta i mlade privući da ostaju u Hrvatskoj, ne smijemo ih se olako odricati – kaže Krešimir Sever. Slično razmišlja i Vilim Ribić pa upozorava kako to nije samo ekonomsko pitanje, nego i pitanje nacionalnog opstanka. – Najvažnije je pokrenuti proizvodnju, povećati potrošnju kako bi se stvarala potražnja, a time rasla proizvodnja i otvaranje novih radnih mjesta, što je temelj za ostanak mladih ljudi u zemlji – kaže Ribić.

Treba poraditi na minimalnoj plaći, od koje se ne može preživjeti, ali i na Zakonu o radu čije se temeljenje na fleksibilizaciji nije pokazalo uspješnim, upozorava Sever. Treba ukloniti strah koji se ukorijenio u društvu, ponajprije od gubitka posla. Konačno valja konsenzusom utvrditi prioritete – što ćemo privatizirati, a što ne.

U realnom sektoru treba razriješiti do kraja pitanje neisplate plaća, a žarište tog problema je nelikvidnost, upozorava Mladen Novosel, a svakako valja zarezati i problem reforme lokalne samouprave.

Na političarima je da o tim prijedlozima promisle i donesu odluke. Za promjenu i one čiji rok trajanja nadilazi jedan mandat.

>> Poslodavci pozvali Vladu da počne s reformama: Vodite državu kao da mandat traje godinu dana

>> Antipoduzetnička klima Čačića: Investicijski krah od 200 mil. eura

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar comparator
comparator
06:52 25.08.2015.

Sve nam je jasno već cijelih tridesetak i više godina ali su se strukture bivšeg parazitskog sustava provukle kroz vrijeme rata i nakon njega gotovo bez gubitaka. Naglašavam ! ;Parazitiranje oligarhije na starim provjerenim metodama stvaranje atmosfere straha od "Ustaške države",neravnopravnosti naroda i manjina,ugnjetavanja radne snage,genocidnosti Hrvata i sličnih floskula. Sad je red na spašavanju od iseljavanja za koji je kriv kapitalizam i strani kapital !

MA
Markosi
10:54 25.08.2015.

Ovaj Prpić iz svake paštet iskače. Zar nije on otišao u V.Britaniju. To je PR poslovni anđeo koji ulaže samo u svoju firmu, koja samo što nije uspjela ima 10 godina. Stalno je perspektivna...

OB
Objektivno...
08:57 25.08.2015.

Gospodine Prpić, mlad ste i neiskvaren čovjek i nemate vremena da provjeravate neke stvari... A ovaj financijski podatak o cijeni krvi teško da ćete negdje lako i pronaći. Ali, šta biste kao poslodavac učinili da Vam SVI radnici u jednom danu odluče dobrovoljno dati krv i da im po zakonu morate dati najmanje jedan plaćeni slobodan dan? (neki kolektivni ugovori propisuju i dva dana). Dakle, na jedan dan vam stane sav posao!? Šta Vi imate s dobrovoljnim davanjem krvi Vaših radnika??? Zašto biste Vi plaćali tu krv??? Kad ju HZZO već plaća nekom drugom 72 kn po dozi. Ne davatelju. Ne bolnici. Ne poslodavcu. Nego onome koji u medijima pošalje alarmantnu poruku: Mole se davatelji krvne grupe da hitno daju krv. Ako ih se javi 100 eto tome uskoro od HZZO skoro tisuću eura. Ako ih se odazove tisuću, eto od HZZO pozivatelju skoro deset tisuća eura... I tako dalje...