Podaci Državnog zavoda za statistiku

Rijetki u njih doseljavaju, a stanovništvo nestaje: Ovo su hrvatski gradovi koji propadaju i nestaju

Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell
Knin, ilustracija
Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell
Knin, ilustracija
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Anđelko Akrap
30.09.2019.
u 18:27
Demografi su godinama upozoravali da je nužno poticati  razvoj malih i srednjih gradova jer će u suprotnom nestati, no zalud.
Pogledaj originalni članak

Mali i srednji gradovi – Županja, Pleternica, Benkovac, Knin, Đakovo, Petrinja, Kutina... propadaju i nestaju. Prema danas objavljenim  podacima Državnog zavoda za statistiku ubrajaju se, nažalost, u gradove, iz kojih s obzirom na broj stanovnika stanovništvo najviše odseljava, a najmanje ljudi se u njih doseljava. 

Iz Županje koja je na posljednjem popisu stanovništva imala 12.000 stanovnika, a već prije dvije tri godine je prema neslužbenim podacima  'spala' na samo 7000 stanovnika  lani je  otišlo 462 ljudi, od toga bolji život u inozemstvu je potražilo njih 278 , a istodobno u Županju se doselilo samo 168 ljudi. Slična situacija kao u Županji je i u drugim slavonskim malim i srednjim gradovima. Tako se iz Pleternice koja je 2011. na popisu stanovništva brojala 11 tisuća ljudi lani odselilo čak   469 ljudi, od toga njih 204 u inozemstvo, a u taj slavonski gradić doselilo se samo 214 ljudi. 

Život polako odumire i u Đakovu iz kojeg se odselilo lani 793 ljudi, a od toga skoro polovicu njih ili preciznije 351 u inozemstvo, dok se u taj grad doselilo tek 456 ljudi. Petrinja koja je manji grad od Đakova  i brojala je na posljednjem popisu stanovništva 24,6  tisuća ljudi  također se ubraja u gradove koji imaju dvostruko više odseljenih nego doseljenih. Tako se iz Petrinje lani odselilo čak 1028 građana, od kojih je polovica otišla u inozemstvo, a istodobno u taj grad se doselilo  upola manje ljudi odnosno njih 557.

Demografi su godinama upozoravali da je nužno poticati  razvoj malih i srednjih gradova jer će u suprotnom nestati, no zalud.

- Mali  gradovi od 20 do 30 tisuća ljudi su preskočeni u razvoju, a država nema strategiju kako u njima zadržati stanovništvo. Investicije se koncentriraju u veće i velike gradove, a mali propadaju. Stanovništvo koje se odseljava iz hrvatskih sela preskače danas male i srednje gradove i dolazi u velike - govori demograf prof. dr. Anđelko Akrap.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Anđelko Akrap

Ne čudi ga stoga što je i dalje loša situacija u Kninu i Benkovcu. Iz Knina koji danas broji stvarno tek 10 - tak tisuća ljudi i dalje se nastavlja iseljavanje. Tako je prema podacima DZS-a lani otišlo iz tog grada 618 ljudi, a doselilo se upola manje njih 305.  Akrap tumači da se prije u taj grad puno ljudi doseljavalo, ali su bili prisiljeni otići jer nema radnih mjesta. Ne stoji ni Benkovac dobro, pa je iz tog gradića od 11.000 stanovnika koliko ih je imao prema posljednjem popisu lani otišlo 537 ljudi , od toga njih 265 u inozemstvo, a doselilo se tek 339 ljudi.

VIDEO Ministrica Bedeković o centrima socijalne službe 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 97

MI
mica1111
19:27 30.09.2019.

Zanimljivo,a kaj je sa Rijekom i sa cijelim Gorskim kotarom? Ili se o tome ne smije pričati? Jer tamo su na vlasti zna se SDP-ovci!

PA
Prosvijećeni apsolutist 2
18:41 30.09.2019.

Lako je Pleternici nestati, kad nikad nije bila grad.

DU
Deleted user
19:30 30.09.2019.

Koliko je to gradova n e s t a l o od samostalnosti Republike Hrvatske? Može li ih netko nabrojiti?