Rimski Panteon zapravo je veliki sunčani sat

To je jedna od najočuvanijih građevina staroga Rima, 2000 godina staro svjedočanstvo neizmjerne moći i bogatstva carstva. Ali tajne i laži uvijek su obavijale pitanja o neobičnom dizajnu Panteona, ogromnom hramu koji je sagrađen po naredbi cara Hadrijana. Stručnjaci su, pokušavajući otkriti tajnu Panteona, javlja Telegraph, došli do vrlo intrigantne teorije: hram je sagrađen po principu sunčanog sata. Naime, zraka sunčeve svjetlosti obasjala bi njegov kolosalni ulaz u trenutku vladarova ulaska u građevinu.

Konstruiran po naredbi cara Hadrijana i završen 128. godine, Panteon ima hemisfernu kupolu "probušenu" rupom promjera 9 metara nazvanom okulus. Okulus je jedini izvor prirodnog svjetla u hramu. Giulio Magli, povjesničar specijaliziran za antičke građevine, i Robert Hannah, stipendist sa Sveučilišta Otago u Novom Zelandu, otkrili su da točno u podne na proljetni ekvinocij sunčeva svjetlost prolaskom kroz okulus osvjetljava Panteonov impozantni ulaz.

Dvojac na svojoj teoriji radi od 2009. godine, ali tek su nedavno svoja otkrića iznijeli u javnost. Precizni izračuni potrebni za pozicioniranje i konstrukciju Panteona pokazali su kako se veličina i oblik svjetlosne zrake propuštene kroz okulus savršeno preklapaju s izgledom polukružnog kamenog luka iznad ulaza. Sličan efekt može se promatrati i 21. travnja kada Rimljani slave dan grada. U podne zrake sunca obasjavaju metalnu rešetku iznad ulaza i odbijaju se kako bi obasjale kolonade u dvorištu.

Panteon je zasigurno jedan od izvrsnih primjera antičkog graditeljstva, a njegovo izvrsno stanje i očuvanost do danas može se zahvaliti pretvaranju u crkvu još u 7. stoljeću kada ga je papi predao bizantski car. O očuvanju ovog čuda nastalog ljudskom rukom dovoljno govori činjenica da se na ulazu još uvijek nalaze brončana vrata i mramorni stupovi izrađeni u Egiptu te brodovima niz Nil i preko Mediterana dopremljeni u Rim.