Vlada je nedavno najavila da će zatražiti poništenje arbitražne odluke iz Ženeve u sporu protiv mađarskog MOL-a, a izvori dobro upućeni u cijeli postupak tumače da rok za to ističe danas. Postupak bi se, naime, morao pokrenuti pred Saveznim sudom Švicarske sukladno švicarskom međunarodnom privatnom pravu, mjerodavnom za pitanja međunarodne arbitraže.
Rok 30 dana
Rok za žalbu na arbitražnu odluku je 30 dana, a počinje teći s danom dostave pravorijeka, kažu naši izvori.
Presuda pred arbitražnim sudom pri UN-ovoj Komisiji za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) donesena je 23. prosinca, a dan poslije objavio ju je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare pa se može pretpostaviti da je taj dan odluka i dostavljena Hrvatskoj, što bi značilo da je danas zadnji dan kada možemo predati žalbu.
U Vladi uvjeravaju kako se na žalbi radi i da će biti podnesena u roku. Tvrde da vremena još ima, a do kada je rok za podnošenje žalbe, nisu nam odgovorili. Nismo uspjeli doznati ni tko je u Vladi zapravo nadležan za podnošenje žalbe. Izvori iz Banskih dvora uputili su nas na Ministarstvo pravosuđa, iz kojeg su nam, pak, uzvratili kako žalba nije u njihovoj nadležnosti. Tumače da je arbitražni postupak vodilo Ministarstvo gospodarstva pa je na njima i da pripreme žalbu. Iz tog ministarstva poručuju, međutim, da nemaju ništa sa žalbom, što je i logično s obzirom na činjenicu da je energetika, a onda i Ina i sve oko nje, izuzeto iz ministarstva koje vodi Martina Dalić i na inzistiranje Mosta pripojeno resoru okoliša Slavena Dobrovića. Što o svemu misle u tom ministarstvu, nismo uspjeli doznati.
Da će pokrenuti postupak poništenja arbitražne odluke, Vlada je službeno najavila 13. siječnja, nakon što je MOL objavio dio odluke kojim su odbijeni svi zahtjevi Hrvatske koji se temelje na tvrdnjama o mitu i MOL-ovim povredama međudioničarskog ugovora. Vlada je upozorila da je arbitražnim sporazumom utvrđeno da je postupak tajan i najavila žalbu pred švicarskim sudom.
Iako je arbitražni sporazum nije predvidio, žalba je moguća po Newyorškoj konvenciji o priznanju i izvršavanju stranih arbitražnih odluka, no za poništenje pravorijeka Hrvatska bi morala dokazati da arbitražni sporazum nije valjan po švicarskom pravu, da odluka premašuje okvire zadane arbitražnim sporazumom, da je postupak vođen protivno ugovoru, da sam predmet nije bio prikladan za arbitražu ili da bi provedba odluke bila protivna javnom poretku Švicarske.
Razloge za žalbu švicarska sudska praksa tumači vrlo restriktivno, a domaći stručnjaci ovih su dana upozoravali kako ne postoje realni izgledi da Hrvatska u tom postupku uspije. Ističu da odluke međunarodnih arbitraža u pravilu opstaju, posebno kad je riječ o arbitražnim sudovima u okviru UNCITRAL-a. Ne uspije li Vlada u pokušaju da poništi odluku arbitraže u Ženevi, Hrvatska ima još jednu šansu kroz reviziju postupka, koju po švicarskom zakonodavstvu može pokrenuti u slučaju pojave novih bitnih okolnosti koje nisu bile poznate u vrijeme donošenja pravorijeka.
Neefikasno pravosuđe
Takvom okolnošću mogla bi se smatrati pravomoćna presuda protiv Sanadera, ako bi se u ponovljenom postupku dokazalo da je drugi dioničarski ugovor s MOL-om doista bio plod korupcije. Koliko je to realno očekivati i u kom roku, teško je prognozirati, no krivnja za gubitak arbitraže u Ženevi u najvećem je dijelu na neefikasnom hrvatskom pravosuđu, budući da je ključni hrvatski argument bila pravomoćna presuda protiv bivšeg premijera Sanadera, koju je Ustavni sud ukinuo i vratio suđenje na početak.
Naši valjda misle da Savezni sud Švicarske funkcionira kao i naše pravosuđe pa da se ne moraju pridržavati zakonom određenih rokova.