Roman koji priča o doživljajima djece iz predratnog Vukovara

Rat i ratna događanja u Vukovaru 1991. godine donijela su bezbroj ljudskih priča o kojim se malo ili niti malo zna. Veliki broj njih je završio s tužnim krajem, a dio njih je završio i sa sretnim krajem gdje je život uporno pokazivao da je jači od smrti i stradanja. Posebna priča su stradanja djece o čemu se isto tako malo ili malo ne zna. Upravo će jedna od takvih ratnih vukovarskih priča uskoro biti i ekranizirana s tim da se ne zna hoće li biti serija od šest nastavaka ili pak igrani film.

Najavio je to Igor Beleš, Vukovarac koji danas živi u Rijeci, a koji je te 1991. godine imao 12 godina. On je autor romana pod nazivom „Listanje kupusa“ koji je odmah poslije izdavanja naišao na brojne pozitivne komentare i kritike, a dobitnik je i brojnih nagrada. - Snimanje bi trebalo započeti ove godine ili možda iduće godine. Ako se bude išlo u snimanje serije početak snimanja se očekuje ove godine, a ako budemo snimali igrani film on bi bio sniman iduće godine. Redatelj filma bi bio Branko Schmidt – najavio je Beleš na promociji svoga romana u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo naselje.

Radnja njegovog romana održava se u tjednima prije rata upravo u Borovo naselju gdje su glavni junaci romana Goran, Zoran, Dragan i Bojan kojima se pridružila i kolegica Nikolina. Beleš ih naziva „družina AN“. Svi oni su tada imali nekih 12 godina i pohađali su osnovnu školu. Sve do tih dana svi oni odrastali su normalno, družili se pri čemu nisu razmišljali niti znali tko je koje nacionalnosti niti ih ikada učilo da mrze. Međutim, oni ubrzo primjećuju kako im iz razreda nestaju prijatelji i da je sve više praznih stolica u učionici. Oni ne shvaćaju o čemu se radi ali je zapravo riječ bila o djeci koja su sa svojim obiteljima napuštala Vukovara u strahu od rata koji je dolazio.

- Dio „družine AN“ su stvarne osobe i neki su se prepoznali u romanu. Oni nazivaju te svoje prijatelje telefonom ali im se nitko ne javlja. Odlaze im i na vrata kako bi ih vidjeli i odnijeli im školsku zadaću ali nailaze na zaključana vrata. Odgovore ne dobivaju niti od roditelja niti od nastavnika u školi. Tu oni kreću u potragu za njima pri čemu upadaju u razne nevolje – pojašnjava Beleš.

Događaji iz romana biti će pretočeni i u seriju ili film, a najvećim dijelom se radi o fikciji. Međutim, roman prenosi slike tadašnjeg Vukovara, ulica, objekata koji su postojali, a koji su tijekom rata uništeni ili teško stradali. Donosi i neke izraze za koje su znali samo Vukovarci poput „baška“, „mastan burek“… Upravo radi svega toga rečeno je kako se roman konačno vratio kući kao i da će jedna vukovarska ratna priča biti ekranizirana.