obilježen Samudaripen

Romima trebalo 80 godina da se oporave od Jasenovca

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Jasenovac: Komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Jasenovac: Komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Jasenovac: Komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Jasenovac: Komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu
02.08.2023.
u 19:49
Samudaripen – Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu obilježen je u Uštici, jednom od stratišta jasenovačkog logora
Pogledaj originalni članak

U Uštici, jednom od stratišta jasenovačkog logora, obilježen je u srijedu Samudaripen – Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. Na području Romskog memorijalnog centra, uz grobnicu ekshumiranih žrtava, brojna su izaslanstva stoga položila vijence i zapalila svijeće u spomen na 2. kolovoza 1944. godine, kada je u koncentracijskom logoru Auschwitz pogubljena posljednja skupina od 2897 Roma. U Hrvatskoj se taj dan u Uštici obilježio 12. put.

Vijence su uz ostale, položila izaslanstva Predsjednika RH, Sabora, Vlade, Saveza Roma "Kali Sara", brojnih diplomatskih izaslanstava veleposlanstava u Hrvatskoj te predstavnici udruga i pojedinci. Saborski zastupnik Veljko Kajtazi prisjetio se svih romskih žrtava Drugog svjetskog rata, pa i onih iz Jasenovca, čiji broj još nije konačan. U ustaškom Jasenovačkom logoru, tzv. "logoru 3c", Romi su, dodao je, evidentirani kao broj, a ne osobnim podacima.

Stoga razmjeri stradanja Roma u holokaustu još uvijek nisu u potpunosti dokumentirani, a nije ni približno poznat broj ubijenih. U Hrvatskoj je NDH u travnju 1941. usvojila rasne zakone, po uzoru na nacističke, što je rezultiralo napadima na Židove, Rome i druge te njihovim protjerivanjem, a već u srpnju 1941. počela su zatočenja Roma u logorima. Mnogi su deportirani u koncentracijski logor Jasenovac, u kojem su tisuće njih ostavile svoje živote.

Prema dokumentaciji Spomen-područja Jasenovac, tijekom postojanja NDH ubijeno je više od 16.000 Roma, muškaraca, žena i djece, no pravi broj još je uvijek nepoznat. – Trebalo nam je gotovo 80 godina da se demografski oporavimo od tog pokušaja uništenja našeg naroda. Zbog toga svake godine moramo obilježavati to stradanje, rekao je u Uštici Kajtazi koji je, osvrćući se na današnji položaj Roma u Hrvatskoj, kazao i da je u posljednjih dvadesetak godina mnogo učinjeno kad je riječ o statusu romske zajednice. No ponovio je i poznate zamjerke koje se odnose na dobivanje državljanstva i zdravstvene skrbi.

VEZANI ČLANCI: 

VIDEO: Zagreb: Križanje Gračanske ceste i Ivanovog puta

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

BF
bf23
12:10 03.08.2023.

Bome su se lijepo oporavili, zlouporaba socijalne pomoći, djeca ne idu u školu zato što će i oni živjeti od socijalne pomoći,krađe,kockanje...i ne nitko mi to nije ispričao,nego imam čast živjeti u relativnoj blizini naše cijenjene manjine

AG
AgramerskiPurger
23:27 02.08.2023.

...tijekom postojanja NDH ubijeno je više od 16.000 Roma... Zanimljivo s obzirom da ih na području Hrvatske prije 1941. godine nije ni bilo toliko !? I na spomenicima su najzanimljivija imena: "Muškarac NN" !

Avatar kenshi
kenshi
08:57 03.08.2023.

Koliko će Hrvatskoj trebati da se oporavi od masovnih likvidacija domaćeg stanovništva nakon završetka drugog svjetskog rata?