Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak navečer je u Ateni, tijekom prvog bilateralnog posjeta nekoj članici Europske unije u više godinu dana, zaprijetio Rumunjskoj i Poljskoj da bi se mogle naći u dometu ruskih raketa zbog toga što su prihvatile dijelove američkog raketnog štita kojeg Moskva smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti.
U najsnažnijem upozorenju do sada vezanom uz raketni štit Putin je kazao da je Moskva stalno ponavljala da će morati poduzeti korake odmazde ali su to Washington i saveznici ustrajno ignorirali.
Američka vojska početkom mjeseca je u Rumunjskoj aktivirala štit, za koji tvrdi da predstavlja obranu od Irana a ne prijetnju Rusiji. U tijeku su radovi na drugom dijelu štita u Poljskoj.
"Ukoliko jučer u tim dijelovima Rumunjske ljudi nisu znali što znači biti na meti, danas ćemo biti prisiljeni provesti određene mjere da se osiguramo", kazao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom. "Isti će slučaj biti i s Poljskom", kazao je ruski predsjednik.
Putin nije specificirao koje će mjere Rusija poduzeti, ali je inzistirao da nije Rusija ta koja je napravila prvi korak već samo odgovara na poteze Washingtona. "Nećemo poduzeti mjere dok ne vidimo rakete u susjednim područjima", poručio je.
Kazao je kako opravdanja da je štit potreban zbog Irana nemaju smisla jer je postignut međunarodni dogovor kojim se ograničava iranski nuklearni program.
Rakete koje čine štit lako mogu pogoditi ruske gradove, dodao je. "Kako to ne predstavlja prijetnju za nas?", upitao je Putin.
On je tijekom posjeta potpisao sporazum o ekonomskoj suradnji s Grčkom, članicom Europske unije koja mora sljedećeg mjeseca odlučiti o produljenju sankcija protiv Rusije nametnute nakon ukrajinske krize, odnosno ruske ankesije Krima.
"Što se Krima tiče to je pitanje za nas zatvoreno zauvijek", kazao je Putin.
Putin je posljednji puta bio na prostoru Europske unije kada je u veljači 2015. posjetio Mađarsku. Italija i Mađarska izrazile su rezerve prema mogućnosti produljenja sankcija uvedenih 2014. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u petak je, priznajući da bi produljenje sankcija moglo biti problematično, otvorio mogućnost njihova postupnog ukidanja ovisno o napretku na terenu.
Čelnici najrazvijenih zemalja svijeta okupljenih na summitu G7 u Japanu u petak su poručili da će se zapadne sankcije Moskvi "ukinuti čim Rusija ispuni svoje obveze", upozorivši da su "spremni donijeti i druge mjere" bude li trebalo, kako bi ruske vlasti platile "veću cijenu" za svoje postupke.
>> Rusija planira zabranu uvoza hrane sa Zapada produljiti do kraja 2017.
Vrijeme je da se međunarodna zajednica pobrine da i Rusi zadobiju slobodu i demokraciju.Pa što košta da košta...Najbolje bi bilo da USA sa svojim vazalima ovlada svijetom i da im nitko ne predestavlja prijetnju nikad više,pa da vidiš kako 3% ljudi posjeduje 97% kapitala...Političke slobode koliko želiš,a cijena za to nije velika - moderno robovlasništvo...