o oprostu duga

Antun Rupa: To je jednokratna pomoć. Vlada isključivo treba raditi na otvaranju radnih mjesta

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Antun Rupa: To je jednokratna pomoć. Vlada isključivo treba raditi na otvaranju radnih mjesta
16.01.2015.
u 08:24
Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' komentirajući sporazum o oprostu duga koji je vlada jučer prihvatila kazala je da će ''ovo zaista biti novi početak za građane''.
Pogledaj originalni članak

Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', komentirajući sporazum o oprostu duga koji je vlada jučer prihvatila, kazala je da će ''ovo zaista biti novi početak za građane''. Naglasila je da je ovo projekt Vlade koji se prvi put implementira u RH budući da su blokirani građani zaista veliki društveni problem.

– U ovom trenutku 320 tisuća ljudi ima blokirane račune. Ministarstvo socijalne politike odlučilo je s vjerovnicima pregovarati na način da zaista pristupaju ovom dobrovoljnom sporazumu tako da definiramo kategorije građana koje bi bile prihvatljive za oprost duga. To je jedna 'boca s kisikom', jedno prijelazno razdoblje koje omogućuje dužnicima da prebrode to razdoblje – rekla je Prpić.

Pojasnila je da je Ministarstvo skupa s vjerovnicima definiralo prihvatljive kategorije. U prvoj kategoriji su osobe koje zadovoljavaju uvjete iz Zakona o socijalnoj skrbi, primatelji socijalne pomoći i osobnih invalidnina, a u drugoj kategoriji oni po prihodovnom i imovinskom kriteriju koji imaju do 2500 kruna prihoda za samca, odnosno 1250 po članu kućanstva.

– Osobe koje su socijalno najugroženije i osobe s invaliditetom dolaze prve na red. Od 2. veljače do 2. travnja otpisuje se dug osobama koje primaju novčane naknade sustava socijalne skrbi – rekla je Prpić.

Istaknula je da su ovo jednokratne mjere Vlade i da je to tek početak.

– Činjenica je da se sustavno ovaj problem mora riješiti i da je ovo tek početak. Ono što bi trebalo biti krajnji produkt ovih mjera Vlade zapravo je Zakon o osobnom stečaju potrošača na kojem Ministarstvo pravosuđa intenzivno radi – rekla je Prpić.

Dijana Kladar, pravnica u udruzi Potrošač, kazala je da se dugovi nakupe. Prema njezinim riječima, riječ je o kumulativno visokim iznosima te je pitanje kako će zapravo u praksi sporazum funkcionirati.

– Prema mome mišljenju, treba raditi na Zakonu o stečaju nad potrošačima koji će biti prisilan propis, a ne sporazuman, i koji će svakom onom potrošaču koji ne može živjeti zapravo omogućiti da ima nekih 800 kuna za normalan život i da mu ne oduzmu kuću već da mu se nakon određenog roka ti dugovi otpišu – rekla je Kladar.

Antun Rupa iz Udruge Blokirani rekao je da blokirani nisu za ovakav način oprosta duga jer će se za tri mjeseca vidjeti da su oni ponovno u istoj situaciji u kojoj su i bili. – To je jednokratna pomoć. Vlada isključivo treba raditi na otvaranju radnih mjesta – rekao je Rupa.

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Neron
Neron
09:15 16.01.2015.

Zasigurno je da će ovakva mjera pomoći ljudima koji su blokirani, ali to je stvarno jednokratna mjera. Veli kineska poslovica: "Daj gladnome šaku riže, i nasitit ćeš ga za jedan dan. Nauči ga uzgajati rižu, i bit će sit cijeli život." Ovo što Vlada radi je davanje šake riže. Hvalevrijedan potez, osobito onome tko je u blokadi, no nedovoljan. Vlada bi, obzirom da je zadužena za donašanje zakona, trebala donijeti socijalno osjetljivije zakone koje ne bi dopuštali da se osoba nađe u takvoj situaciji. Za nastajanje duga odgovoran je dužnik, ali nakon prvog puta odgovornost je i na davatelju usluga. Ako sam napravio dug na mobitelu, moram ga vratiti. Ali ako mi operater i nakon nepodmirivanja prvog duga i dalje nastavlja pružati uslugu - odgovornost za novi dug leži i na njemu. Operateri znaju da to nije tako i spremni su ovrhama "cijediti" ljude. To treba nastupiti Vlada i zakonski urediti takve situacije.

PA
patavo
10:29 16.01.2015.

vlada poručuje da ljudima treba dati posao a istovremeno pri kupnji namještaja za vlastite urede iste uvozi a ne naručuje kod domaćih proizvođača...vjerujem da bi bilo puno zainteresiranih koji bi kvalitetno odradili posao a ne platiti jedan stol preko 80 000 kuna stranom proizvođaču....