Moskva baca ulje na vatru uplitanjem u parlamentarne izbore u Crnoj Gori govoreći o opasnosti od nove neuravnoteženosti na Balkanu bude li pobijedio prozapadni predsjednik Milo Đukanović, kako ga zovu, ali i za kojega se tvrdi da je umiješan u korupcijske afere. Moskva ne želi ulazak Crne Gore u NATO, a Đukanović je promicatelj euroatlantske integracije te male državice exjugoslavenske federacije. Zvuči gotovo paradoksalno, ali u Crnoj Gori se “bore“ i Rusi protiv Rusa. Bogati Rusi koji su uložili novac u Crnu Goru u kojoj i borave žele NATO-ov kišobran u obrani od Kremlja. Drže da su ti izbori i sukob između slobodnog svijeta i Putinove Rusije.
Đukanovićeva oporba sastavljena je od prosrpskih i proruskih skupina koje se protive ulasku Crne Gore u NATO i EU. Zbog toga se ovi izbori po važnosti uspoređuju s referendumom iz 2006. o neovisnosti Podgorice o Beogradu. Odlučuje se, zapravo, na kojoj će se strani svijeta biti, posebno sada kad su napeti odnosi između Zapada i Rusije. Geslo je 54-godišnjeg Đukanovića, najdugovječnijeg vladara u jednoj balkanskoj državi, “Sigurnim korakom“.
No, ni Italiji, a još manje Hrvatskoj, nije svejedno hoće li Crna Gora s oko 600 tisuća stanovnika od 2017. biti u NATO-u ili će Jadranom ploviti ruski ratni brodovi. Jer, kao što je u vrijeme Jugoslavije, pa zatim srbijansko-crnogorske države, Moskva htjela imati izlaz na Jadran, tako to želi i sada. Đukanovićevi podupiratelji svjesni su i da će se u slučaju pobjede oporbenih prosrpskih stranaka udaljiti ne samo ulazak u NATO već i u EU. A dio Podgorice htio bi ući u EU prije Beograda. “Još nije određen datum ulaska Crne Gore u EU pa su potrebne analize o stanju pravne države, javne uprave, zaštite okoliša, borbe protiv korupcije...“, objašnjava Aivo Orav, šef Delegacije EU u Podgorici.
Nedjeljni izbori u Crnoj Gori određuju budućnost ne samo te države već i ruskog utjecaja na Balkanu. Odredit će hoće li na Balkanu samo Srbija ostati vezana uz Moskvu, kojoj će i ona, želi li ući u EU, prije ili poslije trebati mahnuti bye-bye.