Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je stanje "iznimno teško" na istoku zemlje, gdje ruske snage napreduju zadnjih tjedana, napose blizu Bahmuta. Pitanje mogućeg slanja borbenih zrakoplova Ukrajini i dalje je otvoreno nakon sastanka u utorak pedesetak zemalja o koordinaciji slanja oružja toj zemlji. Šef ruske paravojne skupine Wagner Jevgenij Prigožin prvi je put priznao da je tvorac "tvornice trolova" koja je plaćena za razne propagandne kampanje na internetskim stranicama.
Tijek događaja:
18:25 - Ruska vojska prisiljava studente sveučilišta i koledža da se prijave u vojsku, navodi lokalna novinska agencija. Neprovjereno izvješće Pravde sugerira da vojska uvjerava učenike da polažu ispite rano u travnju umjesto da završe svoje studije ljeti kako bi se mogli boriti. Oleksiy Tabalov, voditelj organizacije za ljudska prava Škole vojnih obveznika, navodno je za Pravdu rekao da vojska "pravi budale od osamnaestogodišnjaka" koji nisu razumjeli što su potpisali. Visoki dužnosnik američke administracije rekao je novinama da to znači da će Rusija vjerojatno započeti nove zračne borbe, piše Sky News koji nije mogao provjeriti točnost ovih navoda.
18:00 - Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), Rusija je izgubila između 2.000 i 2.300 tenkova. Kao rezultat toga, Moskva je bila prisiljena osloniti se na starije modele iz sovjetske ere.
"Oni ne proizvode i reaktiviraju ni približno dovoljno da nadoknade te stope gubitaka", rekao je Henry Boyd, znanstveni suradnik na IISS-u. "Njihova sadašnja oklopna flota na fronti otprilike je upola manja od one na početku rata", dodao je. Međutim, zračne snage Moskve još uvijek su uglavnom netaknute i zemlja bi ih mogla aktivnije rasporediti u sljedećoj fazi rata, rekao je IISS.
17:18 - Dva dana NATO pregovora završila su bez dogovora o slanju borbenih zrakoplova u Ukrajinu. Savez se složio osigurati rezervne dijelove za tenkove i povećati proizvodnju streljiva. Ukrajina ispaljuje do 10.000 topničkih granata dnevno, brže nego što ih Zapad može proizvesti, prema NATO-u. Kijev želi borbene zrakoplove i rakete dugog dometa kako bi se suprotstavio ruskoj ofenzivi i ponovno zauzeo izgubljeni teritorij. SAD i Njemačka su proteklih tjedana isključili slanje mlažnjaka, dok je Poljska signalizirala da je otvorena za tu ideju.
17:12 - Ukrajina je pozvala saveznike da ubrzaju slanje vojne pomoći dok se ministri obrane NATO-a pripremaju za drugi dan sastanka u srijedu, a Rusija je priopćila da su njezine snage probile dvije utvrđene linije ukrajinske obrane na istočnoj bojišnici. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su se Ukrajinci povukli suočeni s ruskim napadima u regiji Luhansku, iako nije navelo pojedinosti, a Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće s bojišta.
"Tijekom ofenzive... ukrajinske snage su se nasumično povukle na udaljenost do 3 km od prije okupiranih linija", objavilo je ministarstvo na aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu. "Čak ni ojačana druga linija obrane neprijatelja nije mogla zadržati proboj ruske vojske", navodi se.
Kremlj je proteklih tjedana intenzivirao napade širom južne i istočne Ukrajine te se očekuje nova velika ofenziva. Glavni napori Rusije bili su usredotočeni na grad Bahmut u pokrajini Donecku u blizini Luhanska. Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga nije spomenuo nikakve značajne neuspjehe u Luhansku u svojem jutarnjem izvješću u srijedu.
17:00 - Šef europske diplomacije pozvao je države da se pridruže Njemačkoj u slanju tenkova Ukrajini, u intervjuu objavljenom u srijedu, nakon što su mediji izvijestili da su Danska i Nizozemska odustale od slanja tenkova Leopard 2 Kijevu. "Države moraju isporučiti koliko god je tenkova moguće što je moguće brže. Bilo bi jako razočaravajuće da, nakon što se toliko dugo upiralo prstom u Njemačku jer ništa ne čini, sada te države to ne učine", rekao je Josep Borrell za njemačku televiziju Phoenix.
Pozivajući se na izvore, njemački dnevni list Die Welt je u srijedu izvijestio da su nizozemska i danska vlada odustale od slanja tenkova Leopard 2 Ukrajini. "Znam da postoje stotine tenkova u vojskama u EU-u, od kojih neki moraju biti obnovljeni, ali tada to morate učiniti i to brzo jer će na proljeće biti prekasno", rekao je.
Nizozemska je u srijedu poručila da nije promijenila stajalište o mogućem slanju tenkova Leopard 2 Ukrajini. Nizozemska ne posjeduje te tenkove, ali ih je unajmila 18 od Njemačke. Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je prošli mjesec da je spreman poslati ih Ukrajini.
"Nizozemska ne posjeduje tenkove", rekla je glasnogovornica nizozemskog ministarstva obrane Sascha Louwhoff za Reuters.
"S Njemačkom je odlučeno da će tenkovi iz druge bojne biti primjereniji za slanje Ukrajini. Da je Njemačka odlučila poslati tenkove iz naše zajedničke bojne, ne bismo se tome protivili. Niti ćemo se protiviti ako oni odluče poslati ih kasnije."
Nizozemska, Danska i Njemačka objavile su ovaj mjesec da će kupiti najmanje 100 tenkova Leopard-1A5 za Ukrajinu.
16:24 - Ukrajinska državna televizija javlja da je tijekom najnovije zračne uzbune zabilježeno šest zračnih ciljeva iznad Kijeva i da je većina oborena. "U zračnom prostoru Kijeva tijekom uzbune zabilježeno je oko šest zračnih ciljeva, većina njih je oborena sustavima protuzračne obrane. Prema nepotvrđenim informacijama, radilo se o balonima koji su mogli nositi kutne reflektore i opremu za izviđanje. Možda su lansirani kako bi otkrili i istrošili protuzračnu obranu", rekla je vojna uprava grada Kijeva.
Ruski špijunski baloni oboreni su iznad Kijeva, prema ukrajinskim dužnosnicima. Iznad glavnog grada primijećeno je šest balona za koje se smatra da nose kutne reflektore i opremu za izviđanje, priopćila je vojna uprava.
14:45 - Ukrajinski sustavi protuzračne obrane aktivirani su se iznad Kijeva nakon što su otkriveni ruski napadi, tvrde lokalne vlasti "Neprijateljski zračni cilj otkriven je na nebu iznad grada Kijeva", objavila je gradska vojna uprava Kijeva na Telegramu. Uprava je pozvala sve stanovnike cijele regije da ostanu mirni i u skloništima.
14:28 - Konfiskacija ruske privatne imovine potkopala bi švicarski ustav i aktualni pravni poredak, objavila je u srijedu švicarska vlada, pozivajući se na informacije radne skupine. Švicarska je zamrznula financijska sredstva u vrijednosti od 7,5 milijarda švicarskih franaka (oko 8,13 milijarda dolara) u skladu sa sankcijama donesenim protiv Rusije, želeći na taj način kazniti Moskvu za invaziju na Ukrajinu.
"Potpora Ukrajini će se nastaviti, neovisno o raspravama o zamrznutoj imovini", izvijestila je u srijedu švicarska vlada.
Bern je želio utvrditi što se može napraviti s imovinom nakon zahtjeva da se tim novcem financira odšteta Ukrajini. Radno tijelo osnovano da bi se raspravilo upravo o tom problemu objavilo je da švicarski zakon ne dopušta izvlaštenje privatne imovine zakonitog porijekla bez odgovarajuće naknade.
"Oduzimanje zamrznute privatne imovine nije u skladu s ustavom i važećim pravnim poretkom te krši međunarodne obveze Švicarske", priopćilo je u srijedu švicarsko ministarstvo pravosuđa.
"Druge zemlje imaju slična ustavna prava i jamstva."
Protiv zapljene su i švicarske banke. "Danas nema nikakva zakonskog temelja za oduzimanje" sredstava, izvijestila je prošli mjesec Udruga švicarskih bankara. Švicarska je ranije usvojila dodatne sankcije protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini, uključujući i ograničenje cijena nafte Europske unije.
Bern je krajem siječnja usvojio i najnoviji paket mjera EU-a, pri čemu je sankcionirano još 200 pojedinaca. Najavljene su i nove restrikcije, poput zabrane izvoza za zrakoplovnu industriju koja se odnosi na motore za zrakoplove i dronove.
13:49 - Ukrajina će od međunarodnog fonda dobiti paket potpore vrijedan više od 200 milijuna funti, priopćilo je britansko ministarstvo obrane. Ujedinjeno Kraljevstvo i druge europske zemlje opskrbit će Kijev streljivom i rezervnim dijelovima za tenkove, što će biti "značajno pojačanje" ukrajinske borbene sposobnosti.
Nekoliko je zemalja pridonijelo fondu, uključujući Nizozemsku, Švedsku, Dansku, Island i Litvu.
Ministar obrane Ben Wallace rekao je danas: "Ovaj paket opreme pružit će značajno povećanje sposobnosti za oružane snage Ukrajine i podržat će njihovu sposobnost da brane svoju zemlju".
13:24 - Ruska novinarka osuđena je u srijedu na šest godina kaznene kolonije jer je optužila ruske zračne snage da su prošlog travnja bombardirale kazalište u ukrajinskom gradu Marijupolju gdje su se sklonile žene i djeca. Okružni sud u sibirskom gradu Barnaulu također je zabranio Mariji Ponomarenko da radi kao novinarka na pet godina, navodi se u priopćenju sudske službe. Državno odvjetništvo tražilo je kaznu od devet godina zatvora.
"Patriotizam je ljubav prema domovini, a ljubav prema domovini ne bi se trebala izražavati poticanjem zločina", rekla je Ponomarenko sudu prije izricanja presude, prema RusNews u kojem radi. "Napasti susjeda je zločin".
“Ako je rat - onda ga zovite ratom”, poručila je iz kaveza u sudnici. “Ovo je državni zločin prema vojsci - to je kao da se pljuje po grobovima veterana”.
Regionalno akademsko dramsko kazalište Donjeck u Marijupolju uništeno je u zračnom napadu ujutro 16. ožujka 2022. Korišteno je kao utočište za civile tijekom ruske opsade grada. Kijev je optužio Rusiju za bombardiranje kazališta, a Rusija tvrdi da su ga raznijeli ukrajinski nacionalisti.
Ponomarenko je privedena u travnju zbog svoje objave na internetu prema zakonima koji su uvedeni ubrzo nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio ulazak snaga u Ukrajinu. Zakoni nameću stroge kazne za diskreditiranje oružanih snaga.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da je najmanje 300 ljudi ubijeno u kazalištu.
Istraga Amnesty Internationala zaključila je da su ruske snage počinile ratni zločin napadom na kazalište. Rečeno je da je ubijeno najmanje deset ljudi, ali da su mnoge smrti još ostale neprijavljene.
Rusija kaže da poduzima sve kako bi izbjegla ranjavanje civila u svojoj "specijalnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini.
List Kommersant objavio je da je Ponomarenko dijagnosticiran "histerični poremećaj osobnosti" dok je bila u pritvoru i da je prerezala zapešća. Naveli su izjavu njezina odvjetnika koji je rekao da je patila od klaustrofobije i da je razbila prozor.
13:03 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upravo drži konferenciju za novinare. Ministri obrane trenutno su na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu, a na dnevnom redu je nekoliko točaka, uključujući pružanje veće pomoći Ukrajini. Stoltenberg je rekao da "pozdravlja nova obećanja podrške NATO saveznika, uključujući više oružja i vojne obuke".
Rekao je da "Ukrajina ima priliku da prevrne ravnotežu i da je vrijeme ključno".
Stoltenberg nije izravno odgovorio na pitanje je li zabrinut hoće li Ukrajina ostati bez streljiva, ali je rekao da su prijestolnice NATO-a potpisale ugovore kojima se slaže "pojačati" proizvodnju. “Ono što vidimo je enormna potrošnja na municiju”, rekao je.
"Ovim smo se pitanjem bavili u različitim prijestolnicama NATO-a i vidimo da se stvari kreću u pravom smjeru", kazao je.
Rekao je da sukob "postaje teški rat iscrpljivanja... rat logistike".
12:06 - Rusija šalje tešku opremu i mobilizirane trupe u Luhansk, ali ne uspijeva otjerati ukrajinske snage s tog područja, rekao je njezin guverner. Regionalni guverner Serhiy Haidai rekao je da obrana Ukrajine izdržava ruski napad.
Kako je izvijestio Sky News, rusko ministarstvo obrane priopćilo je ranije danas da su njegove trupe probile ukrajinsku obranu u dijelu regije, no nije jasno o kojem se području radi. Rečeno je da su se ukrajinske snage povukle s dvije utvrđene linije na istočnom frontu. Ured Volodimira Zelenskog nije aludirao na povlačenje Ukrajine, ali je rekao: "Situacija u regiji ostaje teška."
11:25 - Rusija će se usredotočiti na ukidanje zapadnog "monopola" nad globalnim poslovima, rekao je jutros ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Naš obnovljeni koncept vanjske politike usredotočit će se na potrebu okončanja monopola Zapada na oblikovanje okvira međunarodnog života", rekao je Lavrov govoreći u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta u Moskvi.
Njegovi komentari slijede jučerašnje komentare američkog ministra obrane Lloyda Austina, koji je govorio o svojoj odlučnosti da podrži "poredak temeljen na pravilima" diljem svijeta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Zapad došao do "točke s koje nema povratka" pretvarajući Ukrajinu u "rusofobno vojno uporište", te da je budućnost ruske vanjske politike okončanje dominacije Zapada u međunarodnom životu. Državna novinska agencija Tass citira ga kako je rekao da je politika Zapada bila "mnogogodišnje obuzdavanje Rusije", uključujući širenje granica NATO-a i "transformaciju bratske Ukrajine u anti-Rusiju, u rusofobno vojno uporište".
Optužio je Njemačku, Francusku i Poljsku za sankcioniranje "krvavog državnog udara u Kijevu u veljači 2014. pod iskreno nacističkim, rasističkim parolama".
10:51 - Po prvi put bi mogla nametnuti sankcije protiv iranskih entiteta koji su uključeni u ruski rat u Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će sankcije uključiti one koji su povezani s iranskom Revolucionarnom gardom.
Gospođa Von der Leyen rekla je da će deseti paket sankcija, vrijedan ukupno 11 milijardi eura (9,8 milijardi funti), ciljati na nove trgovinske zabrane i kontrolu izvoza tehnologije, uključujući dronove, helikoptere i projektile.
9:55 - Ruski bombarderi i borbeni zrakoplovi presretnuti su u međunarodnom zračnom prostoru blizu Aljaske, izvijestila je američka vojska. Sjevernoameričko zapovjedništvo zračne svemirske obrane (NORAD) također je naglasio kako ruski zrakoplov nije ušao u američki ili kanadski zračni prostor i nije predstavljao prijetnju.
Rusija je rekla da je posljednjih dana izvela letove iznad međunarodnih voda, uključujući i Beringovo more između Aljaske i Rusije.
9:32 - Ukrajinci ne spominju 'neuspjehe' u Lugansku
Ukrajina je pozvala saveznike da ubrzaju slanje vojne pomoći dok se ministri obrane NATO-a pripremaju za drugi dan sastanka u srijedu, a Rusija je priopćila da su njezine snage probile dvije utvrđene linije ukrajinske obrane na istočnoj bojišnici.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga nije spomenuo nikakve značajne neuspjehe u Luhansku u svojem jutarnjem izvješću u srijedu. Rečeno je da su ukrajinske postrojbe odbile napade u područjima više od 20 naselja, uključujući Bahmut kao i Vuhledar - grad 150 km jugozapadno od Bahmuta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je rekao da se Rusiji žuri postići što više može prije nego što Ukrajina i njezini saveznici prikupe snage. "Zbog toga je brzina od ključne važnosti", rekao je dok su se ministri obrane NATO-a sastali u Bruxellesu na dvodnevnim razgovorima koji se nastavljaju u srijedu.
"Brzina u svemu - donošenje odluka, provođenje odluka, isporuka zaliha, obuka. Brzina spašava ljudske živote", rekao je.
Zauzimanje Bahmuta predstavljalo bi odskočnu dasku za Rusiju da napreduje prema dva veća grada, Kramatorsku i Slovjansku u Donecku, dajući joj zamah nakon mjeseci neuspjeha uoči prve godišnjice invazije 24. veljače.
"Situacija na prvoj crti bojišnice, posebno u regijama Donjecku i Luhansku, i dalje je vrlo teška. Borbe se vode doslovno za svaku stopu ukrajinske zemlje", rekao je Zelenskij u svojem večernjem obraćanju u utorak.
Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov rekao je da se borbe vode "oko svake kuće" u Bahmutu.
"Situacija je i dalje iznimno teška, ali pod kontrolom naših snaga i linija bojišnice se nije pomaknula", rekao je u videu na YouTubeu.
8:51 - Studentica Olesja Krivcova postavila je objave na društvenim mrežama o ratu u Ukrajini. Sada može napustiti svoj dom samo kako bi došla na sud. Olesja je puno izostala s nastave. To je zato što je ova 20-godišnja djevojka u kućnom pritvoru. Ima elektroničku pločicu na nozi tako da policija može pratiti svaki njen pokret.
Koji je njezin navodni zločin? Olesja je uhićena zbog antiratnih objava na društvenim mrežama. Jedna od njih odnosila se na eksploziju u listopadu prošle godine na mostu koji povezuje Rusiju s anektiranim Krimom.
8:25 - Gornji dom ruskog parlamenta održat će izvanredni sastanak sljedeće srijede, dva dana prije godišnjice invazije. Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da će se sastanak usredotočiti na usvajanje zakona o integraciji četiri ukrajinske regije u Rusku Federaciju.
Državna duma, donji dom, okupit će se ujutro 22. veljače, dok će izvanredna sjednica Vijeća Federacije započeti u vrijeme ručka.
Dan ranije, očekuje se da će Vladimir Putin održati svoje godišnje obraćanje federalnoj skupštini - zajedničkoj sjednici dva doma ruskog parlamenta.
8:14 - Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da su njihove trupe probile obranu ukrajinskih snaga u dijelu istočne regije Lugansk.
"Tijekom ofenzive ukrajinske trupe su se nasumično povukle na udaljenost do tri kilometra od prethodno okupiranih linija", priopćilo je ministarstvo.
Nije poznato o kojem se dijelu Luganska radi, a ove tvrdnje ne mogu biti provjerene neovisno.
8:10 - Studentica Olesja Krivcova postavila je objave na društvenim mrežama o ratu u Ukrajini. Sada može napustiti svoj dom samo kako bi došla na sud. Olesja je puno izostala s nastave. To je zato što je ova 20-godišnja djevojka u kućnom pritvoru. Ima elektroničku pločicu na nozi tako da policija može pratiti svaki njen pokret.
Koji je njezin navodni zločin? Olesja je uhićena zbog antiratnih objava na društvenim mrežama. Jedna od njih odnosila se na eksploziju u listopadu prošle godine na mostu koji povezuje Rusiju s anektiranim Krimom.
"Na Instagramu sam objavila priču o mostu", kaže Olesja za BBC, "razmišljajući o tome kako su Ukrajinci bili sretni zbog onoga što se dogodilo" kada je u eksploziji oštetećen dio mosta.
Također je podijelila objavu jednog njezinog prijatelja o ratu. Tada je počela drama.
"Razgovarala sam na telefon sa svojom majkom", prisjeća se Olesja, "kada sam čula kako se ulazna vrata otvaraju. Ušlo je mnogo policije. Oduzeli su mi telefon i vikali na mene da legnem na pod", priča ova 20-ogodišnja djevojka.
Olesja je optužena za opravdavanje terorizma i diskreditiranje ruskih oružanih snaga. Prijeti joj do 10 godina zatvora.
"Nikada nisam mogla zamisliti da netko može dobiti tako dugu zatvorsku kaznu za objavljivanje nečega na internetu", kaže Olesja. "Vidjela sam izvještaje o ludim presudama u Rusiji, ali nisam obraćala puno pozornosti i nastavila sam govoriti", kaže.
Studentica Sjevernog federalnog sveučilišta u Arhangelsku, Olesja je sada dodana na službeni ruski popis terorista i ekstremista.
"Kada sam shvatila da sam stavljena na isti popis kao i naoružani nasilnici u školama ili Islamska država, mislila sam da je to ludo", prisjeća se Olesja.
Prema pravilima kućnog zatvora zabranjeno joj je razgovarati telefonom i uključivati se na internet.
7:02 - Ruska invazija na Ukrajinu u nekim je aspektima promijenila svjetski poredak, uključujući formiranje novih blokova što nije viđeno od Hladnog rata.
Rat je zaoštrio postojeću globalnu tendenciju formiranja blokova oko Washingtona i Pekinga.
„Prešli smo u kaotični multipolarni svijet u kojem je sve oružje - energija, podaci, infrastruktura, migracije”, rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell u prosincu.
>> VIDEO Liječnica mora platiti više od 100.000 eura ako želi prije roka otići iz bolnice
Tuposlav je opet nešto aktivan u zadnje vrijeme..pa šta nemate konačno nekog pametnijeg tamo u farmi trolova, ovi njegovi tekstovi su stvarno žalosni.