Rusija bacila oko na regiju: To je izravna posljedica ukrajinske krize

Još jesenas je ljubav između Srbije i Rusije cvala, najdraži gost iz Moskve Vladimir Putin dobio je odličje u Beogradu, zbog njega je priređena vojna parada kakvu Beograd nije vidio još od vremena Jugoslavije, uskoro su vojske dviju pravoslavnih država zajedno vježbale na hrvatskoj granici.

Ljubav potpuno okopnjela

Proljeće još nije počelo, a ljubav je potpuno okopnjela, srbijanski premijer Aleksandar Vučić zaljubljeno se gleda s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom i najavljuje da će iz budućeg hrvatskog LNG-a kupovati plin. Iz Rusije je odmah stiglo bijesno pismo, koje u formi članka objavljuje Russia Today, a i u srbijanskom tisku analizira se kako će Rusija reagirati, hoće li pustiti Srbiju iz svog vidokruga. Uskoro Vučić iznenađuje regiju i dolazi u Zagreb na ustoličenje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Razjašnjava se da je prije toga dobio mig od zapadnih saveznika. Ako se Srbija opredijelila, Rusija bi sad mogla još nešto više računati na srbijanskog mlađeg brata, Republiku Srpsku i Milorada Dodika, koji ne prestaje s pokušajima da konop svog bosanskog čamca nabaci na beogradski brod, a uzor mu u tom prespajanju na kopnu daje Rusija i njezina akvizicija Krim.

Dodik ovih dana čak i jednu od obljetnica svoje neobične tvorevine, Republike koja s Federacijom tvori državu, slavi u Beogradu. “Srpska i Srbija su dvije države koje pridonose stabilnosti i miru u regiji”, rekao je Dodik u Beogradu, ističući kako neće prihvatiti tzv. europske procese samo zbog toga što je to obećanje nekih dalekih perspektiva i povlastica koje nisu osjetili ni oni koji su sada u EU. Međutim, Dodik je pohvalio i Radovana Karadžića: “Zahvalan sam svima koji su na početku stvaranja Srpske imali viziju. Mnogi su bili žrtve progona zato što su imali ideju o slobodi naroda kojem su pripadali. Mnogi su osuđivani, a nekima se još sudi u međunarodnim institucijama.

Rat je počeo kasnije, počeo je kad smo preglasani, kad su nas počeli ubijati na našim svadbama u Sarajevu i u nekim drugim mjestima širom BiH. Srpski narod mora biti zahvalan ljudima koji su danas izloženi sudskim procesima, kao što je prvi predsjednik Srpske Radovan Karadžić, i svim ljudima tog vremena koji su u tim trenucima bili neshvaćeni ili nisu na najbolji način prihvaćeni”, rekao je Dodik. Ističe i da je u ratu poginulo 29 tisuća Srba, a da su laži da su Srbi pobili 300 tisuća Bošnjaka. Na proslavi bosanske Srpske bio je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, ali nije govorio, a premijer Vučić nije se ni pojavio. Dodik je ipak još u istoj priči od koje ne odustaje godinama, pa sad on uvjetuje put BiH prema Europskoj uniji, ako Unija bude selektivna unutar BiH. Međutim, ako je Beograd definitivno odlučio što je moguće jače ubrzati vlak koji Srbiju vozi prema Bruxellesu, moguće je da pri tome bude morao žrtvovati vagončić Republike Srpske! Kome će Dodik priključiti svoju krvlju poškropljenu Republiku, ako u Beogradu ni na jednoj od rijeka nema sidrišta za njegov čamac? Pažljivi promatrači prilika na bivšem jugoslavenskom području najavljuju upravo takav nastavak odnosa u budućnosti. Tako bi jednim potezom Europska unija riješila više balkanskih čvorova odjednom. Srbi u BiH vjerojatno bi odjednom počeli pokazivati puno više entuzijazma za opstanak zemlje kojoj već dugo ne iskazuju ljubav, pa ni velik ruski utjecaj u Banjaluci ne bi više mogao figurirati kao podrška u odcjepljenju Dodikove republike od BiH. Hrvatska se ovih dana, pak, prilično zamjerila zapadnim partnerima odlaskom gospodarske delegacije na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom i bivšim predsjednikom Mesićem u Moskvu na gospodarski forum.

Sve bi bilo u redu, komentiralo se, da su otišli samo direktori, ali ne i predstavnici Vlade, u trenutku kad se Unija trsi sankcijama postići cilj, promjenu kremaljske politike prema Ukrajini. Podaci o međusobnoj robnoj razmjeni pokazuju da je Hrvatska u debelom minusu u odnosu s Rusijom, iako je hrvatski izvoz u Rusiju narastao 9,8 posto upravo u prvih 11 mjeseci 2014. godine, kad su počele europske sankcije koje i Hrvatsku obavezuju. Uvoz iz Rusije postupno je rastao dok nije dosegnuo rekordnih 3,2 milijarde dolara 2008., od tada pada na oko milijardu dolara godišnje.

Razmjena s potencijalima

Hrvatska je najviše robe plasirala 2012., 422 milijuna dolara, nešto manje 2013. i opet nešto više lani. Hrvatska uvozi naftu, ulja i plin, a izvozi lijekove, pripravke za brijanje i depilaciju, transformatore, Vegetu, elektroničke instrumente. Dakle, čini se da potencijala u međusobnoj razmjeni ima i da je Moskva bila dobro gospodarsko odredište za Hrvate, jer bilo bi dobro i da se veliki hrvatski minus u hrvatsko-ruskoj trgovini nešto smanji. Ali, politički trenutak i nije baš pogođen, jer, SAD i Njemačka u posljednje vrijeme jako su zabrinute zbog mogućnosti upletanja Rusije u eksplozivnu regiju u čijem je srcu neriješena BiH. Njemačka je kancelarka prije nekoliko mjeseci to i rekla na sastanku G20 u Australiji, odakle je Putin otišao prije svih. “Nije riječ samo o Ukrajini, riječ je i o Gruziji. Bude li to išlo dalje, morat ćemo razmišljati i o Srbiji, o zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel, a Amerika je uskoro, na tragu smanjenja ovisnosti europskih zemalja o ruskom plinu, dala vjetra u jedra projektu o kojem je sanjao Čačić prije zatvora: terminalu za ukapljeni plin na Krku. Međutim, Dušan Reljić, politolog koji vodi briselski ured njemačke Zaklade za znanost i politiku, tvrdio je da Moskva nema veliki utjecaj na Balkanu, niti želi spriječiti ulazak tih zemalja u EU, no da joj je glavni cilj da one ostanu izvan NATO saveza. Je li Reljić u pravu kad glavni problem balkanskih država vidi u ekonomskoj krizi? Jer, zemlje EU – Austrija, Njemačka, Italija – glavni su partneri zemalja u regiji, pa je pad zapadnih investicija doveo do toga da se te zemlje okreću prema Rusiji gdje traže kupce, kredite i investitore.

>> I Gorbačov vjeruje da 
je Njemcova ubio netko tko želi razrovati Rusiju